U novom izvješću o strategiji proširenja Europski parlament ističe da je proširenje Europske unije strateški odgovor na promjenjivu geopolitičku situaciju te važno ulaganje u sigurnost i stabilnost Europe. Dokument, koji je sastavio europarlamentarac Petras Auštrevičius iz političke skupine Renew Europe, usvojen je s 385 glasova za, 147 protiv i 98 suzdržanih.
Europski parlament također naglašava da se EU mora institucionalno pripremiti za proširenje. Predlaže se veća uporaba glasovanja kvalificiranom većinom umjesto jednoglasnosti u nekim fazama procesa proširenja, kako bi se spriječile blokade. To isključuje glas Hrvatske, odnosno znači preglasavanje u bilo kojem slučaju vezanom za pristupanja EU ili priključivanju EU zemalja susjednih Hrvatskoj.
U izvješću se pozivaju institucije EU-a da održe zamah procesa proširenja i uklone unutarnje prepreke, uz strogo poštivanje postupka pristupanja temeljenog na zaslugama i jasno definiranim kriterijima.
Zastupnici upozoravaju da bi trošak neproširenja mogao biti veći od troška pristupanja novih članica jer bi to moglo dovesti do stvaranja geopolitičkih „sivih zona“ podložnih stranom utjecaju. Proširenje se pritom opisuje kao „win-win“ situacija za sadašnje i buduće države članice.
Ističe se i potreba za unutarnjim reformama EU-a kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje Unije i unaprijedio proces donošenja odluka, uključujući veću primjenu glasovanja kvalificiranom većinom. Prema riječima Auštrevičiusa, te bi reforme trebale biti dovršene do trenutka kada vodeće zemlje kandidatkinje ispune kriterije za članstvo.
Izvješće posebno pohvaljuje napredak Crne Gore i Albanije, koje su, kako se navodi, postavile ambiciozne ciljeve da pregovore o članstvu zaključe do kraja 2026., odnosno 2027. godine.
Naglašava se da je pristupanje EU-u važan instrument za jačanje demokracije, vladavine prava i zaštite temeljnih prava, ali i ključni poticaj regionalnom pomirenju, stabilnosti i otpornosti država kandidatkinja na zlonamjerni strani utjecaj.
U dokumentu se također ističe važnost regionalne suradnje, osobito na Zapadnom Balkanu. Posebno se naglašava potreba nastavka dijaloga između Beograda i Prištine, koji se smatra ključnim za napredak Srbije i Kosova na njihovom europskom putu. Spominje se i važnost provedbe Prespanskog sporazuma između Sjeverne Makedonije i Grčke, kao i Ugovora o prijateljstvu između Sjeverne Makedonije i Bugarske.
Kos: Nema mjesta „trojanskim konjima“ u EU
Tijekom rasprave o izvješću europska povjerenica za proširenje Marta Kos poručila je da zemlje koje su pod snažnim utjecajem Rusije ne mogu postati članice EU-a.
“Nema trojanskih konja. Zemlje koje bi nas potkopavale iznutra ne mogu postati članice EU-a. Države koje pristupaju moraju biti snažne i otporne demokracije sposobne oduprijeti se toksičnom utjecaju Rusije i drugih“, rekla je Kos.
Dodala je da proces proširenja mora ostati strogo temeljen na zaslugama te da neće biti prečaca u reformama. Kao zemlje koje su najviše napredovale u procesu pristupanja navela je Ukrajinu, Moldaviju, Crnu Goru i Albaniju, naglasivši da ni za njih ne postoje posebne povlastice.
“Napredak se mora kontinuirano zasluživati reformama“, zaključila je Kos, dodajući da nema kompromisa kada je riječ o vladavini prava, demokraciji, temeljnim pravima i usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, javlja EWB.
