Rat na Bliskom istoku ušao je u sedmi dan, a njegove posljedice sve se snažnije osjećaju na globalnim financijskim tržištima. O mogućem trajanju sukoba i reakcijama burzi u emisiji HRT-a Studio 4 govorio je financijski analitičar Neven Vidaković.
Prema njegovim riječima, tržišta zasad reagiraju upravo onako kako se očekivalo.
“Sve ide po onome što Amerikanci zovu playbook. Ništa se neuobičajeno nije dogodilo“, rekao je Vidaković.
Nakon početka sukoba burze su se u početku spustile, ali su se tijekom prvog dana trgovanja djelomično oporavile.
Vidaković to objašnjava starim investicijskim pravilom koje se često pripisuje bankarskoj obitelji Nathan Mayer Rothschild, kupuj kad je krv na ulicama.
Prema njegovim riječima, investitori su prvo reagirali panično, a zatim su počeli kupovati dionice očekujući oporavak tržišta. U utorak su burze ponovno pale kada je postalo jasno da je riječ o ozbiljnijem sukobu, nakon čega su tržišta ušla u fazu oscilacija.
Nafta je pritom snažno poskupjela, dok je zlato, suprotno očekivanjima, palo za više od pet posto.
“Vrijedi pravilo ‘kupi glasinu, prodaj činjenicu’. Zlato je raslo prije rata, a kada je rat počeo investitori su zatvorili pozicije i uzeli dobit“, objasnio je.
Obveznice važnije od cijene nafte
Vidaković smatra da je za procjenu trajanja sukoba važnije promatrati tržište obveznica nego cijene energenata.
Prema njegovim riječima, nekoliko pokazatelja moglo bi signalizirati kraj rata.
“Rat će završiti pod jednim od sljedećih uvjeta: ako američki burzovni indeksi padnu deset posto, ako nafta tri tjedna bude iznad 85 dolara ili ako njemačka desetogodišnja obveznica prijeđe tri posto, odnosno američka tridesetogodišnja pet posto”, objašnjava.
Takvi bi pokazatelji, kaže, mogli dovesti do fiskalne nestabilnosti u Europi i SAD-u.
“Novac bi postao skup, a države s velikim deficitima morale bi plaćati sve skuplje zaduživanje“, upozorio je.
Zapad financijski ranjiviji od Irana
Vidaković naglašava da se Zapad i Iran nalaze u različitim vrstama sukoba.
Iran se, kaže, suočava s političko-ekonomskim pritiskom i sankcijama, ali politički može izdržati duže razdoblje nestabilnosti. Zapadne zemlje, s druge strane, snažno ovise o stabilnosti financijskih tržišta.
Zbog toga smatra da bi Zapad financijski teže podnio dugotrajan rat nego Iran.
U tom je kontekstu podsjetio da je američki predsjednik Donald Trump naglašavao kako bi sukob trebao biti kratak kako bi se izbjegao dugotrajan gospodarski šok.
Nema razloga za rast cijena goriva
Govoreći o mogućem utjecaju na energente i blokadi Hormuškog tjesnaca, Vidaković tvrdi da trenutačni rast cijena goriva nema čvrsto ekonomsko uporište.
Objašnjava da rafinerije trenutno prerađuju naftu kupljenu prije nekoliko mjeseci po nižim cijenama, pa kratkoročni skok cijena nafte na tržištu ne bi trebao odmah utjecati na cijene na benzinskim postajama.
“Tek ako se visoka cijena nafte zadrži dulje vrijeme, skuplja nafta postupno zamjenjuje staru u zalihama i tada dolazi do rasta cijena goriva“, rekao je.
Europa bi mogla biti najveća žrtva
Prema Vidakoviću, u najnepovoljnijem položaju nalazi se Europa, koja snažno ovisi o uvozu plina i već nosi posljedice rata u Ukrajini.
“Ako sukob potraje dulje od mjesec ili dva, europska gospodarstva mogla bi biti ozbiljno ugrožena“, upozorio je.
Dodao je i da su cijene plina u Europi već značajno porasle, dok je situacija u SAD-u stabilnija zbog vlastite proizvodnje energenata.
Na kraju je kritizirao europsko političko vodstvo, ocijenivši da Unija u krizama često pokazuje nedostatak odlučnosti i strateškog vodstva.
