Naslov na stranici Velikog kontinentalnog summita, na kojem je u Francuskoj govor održao Andrej Plenković je – Hrvatski trenutak za Europu: Plenkovićeva doktrina.
Premijer je tako održao govor nazočnima, a uz puno tema, jedna je bila i Ukrajina.
“Europa je na prekretnici. Dok nastoji izgraditi strateški suverenitet u nekoliko područja, želio bih podijeliti hrvatsku perspektivu”, rekao je uvodno Plenković.
“Sada smo u desetoj godini mog mandata kao premijera i želio bih vam dati pregled trenutne situacije u Hrvatskoj i kako vidimo glavne izazove s kojima se suočavaju Unija i europski kontinent.
Nekoliko ključnih stupova oblikovat će naš zajednički put naprijed. Točke koje bih želio istaknuti važne su iz perspektive najnovije članice Europske unije. Pridružili smo se Uniji 1. srpnja 2013. U to vrijeme imala je 28 država članica. Nažalost, nakon Brexita sada smo 27. država članica.
Ali mi smo također jedna od rijetkih zemalja, uz moguću iznimku Slovenije i Cipra, možda jedina koja je doživjela rat čiji je tijek izrazito sličan ruskom napadu i agresiji na Ukrajinu tijekom proteklog desetljeća”, naglasio je predjsjednik Vlade RH.
Podsjetio je kako je prije samo tri desetljeća, četvrtina hrvatskog teritorija bila je okupirana.
“Morali smo primiti 700.000 izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što predstavlja jednu sedminu našeg stanovništva. Morali smo to učiniti dok smo se branili pod nepravednim međunarodnim embargom na oružje, činjenica koja se danas često zaboravlja.
Postoji ogromna razlika između nas i Ukrajine: oni primaju nevjerojatnu podršku, dok smo mi djelvali s vlastitim ograničenim resursima”, istaknuo je.
“Početkom 1990-ih, gotovo svako oružje i svaki metak streljiva prokrijumčareni su u Hrvatsku za našu obranu. Suočili smo se s mnogo većim i moćnijim neprijateljem, jugoslavenskom vojskom koju je predvodila Miloševićeva Srbija.
Po visoku cijenu ljudskih života oslobodili smo većinu našeg teritorija 1995., četiri godine nakon početka agresije, a preostala područja mirno reintegrirali 1998.
Zatim smo obnovili našu zemlju, iako je 15% domova bilo uništeno ratom”, prepričao je Plenković.
“Da biste stekli dojam o razmjerima uništenja, šteta, u odnosu na veličinu našeg gospodarstva, bila je 20 puta veća od troškova koje je Japan pretrpio nakon tsunamija 2011. godine. Vratili smo stabilnost, ponovno izgradili prosperitet i u konačnici osigurali svoju sigurnost pridruživanjem NATO-u i svoju budućnost pridruživanjem Europskoj uniji. Tijekom mog mandata pridružili smo se eurozoni i schengenskom prostoru. Bili smo prva zemlja koja je to učinila iste godine, istog mjeseca i istog dana. Nitko se nikada nije pridružio dvjema tako dubokim integracijama na potpuno isti datum”, pohvalio se Plenković Francuzima.
“Danas smo na pragu pridruživanja OECD-u i uživamo kreditni rejting A, popeli smo se za pet mjesta u samo sedam godina – najbrže poboljšanje rejtinga bilo koje države članice EU od krize s COVID-om-19 i energetske krize.
Sada smo samouvjerena europska demokracija, među tri najbrže rastuća gospodarstva u eurozoni u posljednje četiri godine.
Jedna smo od 20 vodećih turističkih destinacija na svijetu, privlačeći preko 20 milijuna posjetitelja – pet puta više od naše populacije, omjer koji nijedna druga mediteranska država ne može usporediti s drugima. Hrvatska je sedma u EU po udjelu obnovljive energije i osma u svijetu po provedbi Ciljeva održivog razvoja. Iz te privilegirane pozicije, stečene žrtvovanjem, obnovom i uspješnom europskom integracijom, Hrvatska se suočava s izazovima s kojima se Europa danas suočava”, nastavio je s pohvalama.
Europa u ratu
“Europa se trenutno suočava sa sigurnosnim okruženjem koje nikada nije bilo opasnije od kraja Hladnog rata. Putin je pokrenuo šest velikih vojnih agresija otkako je došao na vlast. Svi se ovdje sjećaju rata u Čečeniji, invazije na Gruziju tijekom francuskog predsjedanja Europskim vijećem 2008. i Ljetnih olimpijskih igara, ilegalne aneksije Krima, rata koji je zahvatio Donbas, intervencije u Siriji radi podrške Assadovom režimu i konačno, velike ofenzive protiv Ukrajine u veljači 2022.”, objasnio je Plenković okupljenima.
Dodao je kako, osim svojih otvorenih vojnih agresija, Rusija stoji i iza neprijateljskih i destabilizirajućih akcija diljem Europe i šire. Izvela je kibernetičke napade na Europsku uniju i Sjedinjene Države.
“Pokušala je i podržala državni udar u Crnoj Gori, što smo gotovo svi zaboravili, i sabotirala skladišta streljiva u Češkoj. Putem svojih paravojnih skupina potaknula je nestabilnost u Libiji, Srednjoafričkoj Republici, Maliju, Sudanu i, u novije vrijeme, putem Afričkog korpusa, Nigeru. Ove krize nisu izolirani incidenti, njihov niz proizlazi iz promišljene strategije i teritorijalnog revizionizma koji odražava jedan, koherentan strateški cilj – srušiti međunarodni poredak utemeljen na vladavini prava i zamijeniti ga svijetom kojim vlada isključivo sila”, upozorio je.
Podcrtao je kako u se takvom svijetu granice mogu mijenjati silom, a slabije države više se ne mogu oslanjati na kolektivnu sigurnost ili načelo da se teritorijalna osvajanja neće priznavati.
“Podrivanje tih temelja značilo bi uništavanje europske sigurnosne arhitekture koja je desetljećima sprječavala ratove i agresiju. Bilo bi naivno vjerovati da će invazija na Ukrajinu 2022. biti posljednji pokušaj prekrajanja granica silom.
Od ukrajinskog otpora do obrane kontinenta
“Izvanredna otpornost Ukrajine je herojska. Gotovo četiri godine Ukrajinci su se odupirali daleko moćnijem agresoru s izvanrednom hrabrošću i odlučnošću. Unatoč naporima Rusije, njezin napredak ostaje ograničen, dok je ovo trebao biti „blitzkrieg“.
U protekle dvije godine, linija fronta se jedva pomaknula. Nažalost, cijena rata u ljudskim životima je nepodnošljiva. Ukrajina je, zapravo, prva linija obrane Europe i bitno je da je Unija nastavi podržavati. To je ključni element rasprave koja se trenutno odvija na razini EU, uoči sljedećeg sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu krajem mjeseca”, rekao je Plenković.
“Ako se mirovni sporazum konačno postigne, on mora biti prihvatljiv Ukrajini i uključivati dovoljno snažna sigurnosna jamstva kako bi se spriječilo da Rusija nastavi rat nakon obnove svojih snaga. Europa također mora igrati središnju ulogu u svakom budućem sigurnosnom sporazumu: ne možemo biti isključeni iz odluka koje se tiču sigurnosne arhitekture našeg kontinenta.
Istodobno, Rusija nastoji vratiti svoju legitimnost na međunarodnoj sceni, i to je, po mom mišljenju, bio najvažniji strateški cilj Moskve u posljednjih deset do dvanaest mjeseci: poticati ukidanje sankcija i promovirati njezinu rehabilitaciju na međunarodnoj sceni, pretvarajući suradnju u unosne trgovinske sporazume”, kazao je.
Plenković je ocijenio kako sankcije ostaju jedan od najučinkovitijih alata za obuzdavanje ruskog ratnog stroja, a svako ublažavanje mora biti uvjetovano stvarnim i provjerljivim promjenama u ponašanju.
“Putin posvećuje otprilike 40% saveznog proračuna, više od 10% ukupnog ruskog BDP-a, vojsci i širem sigurnosnom aparatu.Prema procjenama obavještajnih službi, Rusija godišnje proizvodi između 3 i 4,5 milijuna topničkih granata, što je potencijalno tri puta više od kombinirane proizvodnje EU i SAD-a. Na papiru, njezina mornarica i zrakoplovstvo ne mogu se natjecati s onima NATO-a. Ali Moskva zadržava značajnu prednost: veliku, u bitkama prekaljenu pješačku snagu i brzo rastuću industriju dronova kojoj se Europa mora prilagoditi”, naglasio je.
Dodao je kako su dronovi postali odlučujući element modernog ratovanja.
“Iako je mala zemlja s relativno malim gospodarstvom i industrijom, Hrvatska je doprinijela europskoj otpornosti i strateškoj autonomiji.Postajemo svjetski lider u području FPV dronova proizvedenih bez kineskih komponenti”, zaključio je Plenković.
Plenković Francuzima otkrio svoju doktrinu za Hrvatsku i EU: Nuklearne elektrane. Više njih…
