Milorad Mijo Popović za Hrvatska uživo ocijenio je, uz ostalo, kako su Crnogorci danas najugroženija nacija u Europi, a Balkan je poprište igre velikih sila.
U novom podcastu Hrvatska uživo gostovao je crnogorski književnik i publicist Milorad Mijo Popović, jedan od najistaknutijih crnogorskih intelektualaca koji je početkom 1990-ih javno podržao Hrvatsku tijekom srpske agresije. Popović je u razgovoru govorio o tadašnjoj potpori Hrvatskoj, današnjoj geopolitičkoj situaciji u Crnoj Gori te o, kako tvrdi, rastućem utjecaju velikosrpskih ideoloških projekata.
Podržali smo Hrvatsku jer smo vjerovali u nezavisnu Crnu Goru
Popović je podsjetio da su on i skupina crnogorskih intelektualaca 1991. godine javno osudili napad na Dubrovnik i Srbijinu agresiju na Hrvatsku, iako su zbog toga bili izloženi prijetnjama. Kaže da je njihova motivacija bila i moralna i strateška.
“Željeli smo nezavisnu Crnu Goru u dobrim odnosima sa susjedima, posebno s Hrvatskom. Boka i Dubrovnik jedan su prostor”, rekao je Popović, dodajući da je u posljednja tri desetljeća Crna Gora prolazila kroz dramatične političke promjene.
“U 30 godina promijenjena su tri državna imena. Mnogi su očekivali stabilizaciju nakon 2006., ali zemlja je 2020. pala pred klerikalnom revolucijom”, rekao je.
Osvrnuo se i na aktualnu političku situaciju, istaknuvši da se Crna Gora formalno nalazi u NATO-u, ali ne vodi politiku u vlastitom interesu. Podsjetio je na presudu za pokušaj državnog udara 2016. godine, ističući: Tužitelji su u zatvoru, a osuđeni Andrija Mandić danas je predsjednik parlamenta – to govori sve.
Crnogorci su najugroženija nacija u Europi
Popović je ponovio svoju tezu da su Crnogorci najugroženija nacija u Europi, objašnjavajući da je riječ o identitetu koji je kroz povijest često bio doveden u pitanje.
“Pitanje nije samo hoće li Crna Gora biti država za deset godina, nego hoće li Crnogorci postojati kao nacija”, rekao je. Tvrdi da se kroz kadroviranje i kulturnu politiku sustavno potiskuju crnogorski jezik, kulturne institucije i Crnogorska pravoslavna crkva.
Istaknuo je i položaj hrvatske manjine u Crnoj Gori, za koju kaže da nestaje, uz napomenu da se na posljednjem popisu izjasnilo tek oko 5000 pripadnika.
Kultura je postala bojno polje i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori
Govoreći o nedavnim napetostima u Hrvatskoj tijekom Dana srpske kulture, Popović je kazao da je kulturna scena već dugo alat političkog utjecaja.
U kontekstu Srbije i Srpske pravoslavne crkve, Popović ocjenjuje da se radi o prepoznatljivom obrascu, a aktualna događanja u Hrvatskoj povezuje s regionalnim političkim procesima. Pritom je istaknuo i ulogu mitropolita Porfirija, sada patrijarha SPC-a, koji je, prema njegovim riječima, u Hrvatskoj djelovao drukčije nego nakon povratka u Beograd.
“Što se tiče sadašnjih događaja u Hrvatskoj, tu vidim prepoznatljiv rukopis koji nije nov. Srpski nacionalisti posjeduju jednu vrstu bizantske fleksibilnosti koju Hrvati često ne prepoznaju.
Sjetite se da je mitropolit Porfirije godinama boravio ovdje. Tek kad se vratio u Beograd, pokazao je svoje pravo lice – veći nacionalist od Amfilohija Radovića. Oni imaju tu sposobnost”, istaknuo je Popović.
Popović je iznio i svoje viđenje položaja Milorada Pupovca u hrvatskoj politici. Nazvao ga je jednim od najinteligentnijih političara te ustvrdio da vrlo učinkovito zastupa srpske interese, uključujući financiranje kulturnih institucija. Dodao je kako, prema njegovu mišljenju, dio tih aktivnosti odgovara širem konceptu Srpskog sveta.
“Uspio je ishoditi četrdesetak kulturnih centara, s budžetom koji je sto puta veći od onoga što dobiju crnogorske institucije u Crnoj Gori.
Možda se sve ovo događa i zbog unutarnjih problema u Srbiji – jer se nacionalisti najbolje okupljaju oko vanjske ugroze. Vučić jest u problemima, a među njegovim oponentima ima manje nacionalista nego među njegovim saveznicima.
Vidim skrivenu lukavost te strukture. Bio bih sklon misliti da su oni liberalni ljudi, ali Pupovčev bliski suradnik Jović ima vrlo nacionalističke poglede kada je riječ o Crnoj Gori.
Tijekom litija bili su potpuno usklađeni sa službenim stavovima Beograda”, objasnio je.
Govoreći o Dejanu Medakoviću, istaknuo je da je riječ o iznimno obrazovanom autoru, ali da ga smatra dijelom memorandumske ideologije.
Pogledajte što je sve rekao i o srbijanskom preuzimanju Crne Gore, kao i planu odcjepljenja BiH entiteta Republike Srpske.
