Afganistanci vraćeni u domovinu često se teško suočavaju s novim početkom, rekala je visoka dužnosnica Međunarodne organizacije za migracije (IOM), upozoravajući da se žene i bivši dužnosnici suočavaju s posebnim rizicima pod vlašću talibana, javlja dpa.
Agencija UN-a kaže da je više od 2 milijuna Afganistanaca vraćeno iz susjednih zemalja od početka godine – i u mnogim slučajevima pod prisilom.
“Neki nikada nisu živjeli tamo”, rekla je Mihyung Park, voditeljica operacija IOM-a u Afganistanu, u nedavnom intervjuu za dpa u Berlinu o teškoćama s kojima se suočavaju povratnici i agencije koje im pokušavaju pomoći.
Drugi su prodali kuće i zemlju ili se zadužili kako bi financirali bijeg iz Afganistana pod vodstvom tvrdokorne islamističke skupine i nemaju sredstava za obnovu svojih života nakon što se vrate, rekla je.
Park je istaknula da se ženama sustavno uskraćuje pristup visokom obrazovanju i većini poslova. One koje su nekoć obnašale visoke vladine dužnosti ili radile kao novinarke ili zagovornice ljudskih prava prije povratka talibana na vlast u kolovozu 2021. također se boje progona.
Park se posljednjih dana sastala s dužnosnicima njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu.
Pohvalila je podršku Njemačke i Europske unije naporima Ujedinjenih naroda u pomaganju povratnicima. U graničnim prihvatnim centrima UN osigurava osnovne potrepštine, uključujući gotovinu za pokrivanje daljnjeg putovanja u njihove matične regije. Na tim prijelazima prisutne su i humanitarne skupine.
Donatori nameću stroge uvjete
Park je upozorila da je gubitak Sjedinjenih Država kao ključnog donatora naštetio naporima za pomoć. Drugi preusmjeravaju resurse na obranu usred geopolitičkih napetosti, dok su zemlje poput Njemačke nametnule stroge uvjete radu UN-a u Afganistanu jer ne priznaju talibansku vladu.
Na primjer, de facto vlasti na graničnim prijelazima imaju samo nekoliko zastarjelih računala i pisača za registraciju povratnika, što dovodi do dugog čekanja za iscrpljene putnike. “Donatori nam ne bi dopustili da im kupimo računala”, primijetila je Park.
Agencije UN-a odbijaju kompromis oko zapošljavanja žena, iako to opetovano izaziva sporove s talibanima i zahtijeva da žensko osoblje bude u pratnji muškog rođaka.
Ipak, Park je rekla da se ne smiju zanemariti dva pozitivna razvoja događaja: humanitarne skupine sada mogu doći do svake pokrajine, a ukupna sigurnost se uvelike poboljšala posljednjih godina.
Masovni povratci iz susjednih zemalja
Od početka 2023. većina deportacija Afganistanaca došla je iz Pakistana i Irana. Među njima su bili deseci Afganistanaca prihvaćenih u njemačke programe preseljenja koji su čekali u Pakistanu.
Budući da je njemačko veleposlanstvo u Kabulu zatvoreno od talibanskog preuzimanja vlasti 2021., ovi se zahtjevi obrađuju u Islamabadu. Više od 200 osoba pritvorile su pakistanske vlasti u kolovozu i poslane na afganistansku granicu, a prijavljena su i daljnja uhićenja.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul pritisnuo je Islamabad da zaustavi takve deportacije. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova izjavila je u petak da su se Njemačka i Pakistan dogovorili da će do kraja godine “na uredan način” dovršiti sve postupke preseljenja.
Ranije ovog mjeseca, 47 Afganistanaca s njemačkim odobrenjima za ulazak stiglo je u Njemačku preko Istanbula komercijalnim letom nakon što su uspješno riješili zahtjeve za vize.
Turska deportacija Afganistanaca
Turska također redovito obavlja čarter letove koji prevoze afganistanske državljane natrag u njihovu domovinu. Turske vlasti opisuju da su dobrovoljno napustili zemlju, budući da su pritvoreni bez valjanih dokumenata.
Nevladine organizacije poput Europskog vijeća za izbjeglice i prognanike (ECRE) kažu da je situacija u Turskoj komplicirana.
U nedavnoj analizi, ECRE je izvijestio da su turske vlasti prošle godine uhitile 65.815 Afganistanaca kao ilegalne migrante. Do 8. svibnja ove godine pritvoreno je dodatnih 16.268 afganistanskih građana.
Mnogi Afganistanci u turskim gradovima rade u nadi da će zaraditi dovoljno da plate krijumčarima za daljnji prolaz u Europu. Promatrači kažu da EU stoga nije nezadovoljna što Turska svake godine osigurava povratak nekoliko tisuća Afganistanaca u Afganistan.
IOM očekuje 3 milijuna povratnika ove godine
Park je rekla da su Pakistan i Iran već poslali oko 2 milijuna ljudi natrag u Afganistan 2025. godine, a ukupan broj bi mogao doseći 3 milijuna do kraja godine, procjenjuje IOM.
Situacija je kulminirala u srpnju kada se iranski rok za nedokumentirane Afganistance poklopio s izraelskim napadima na Iran. Između 30.000 i 40.000 ljudi dnevno je prelazilo granicu – okolnost koju je Park opisla kao neupravljivu.
Trenutna dnevna brojka je ispod 10.000.
Malo deportacija iz Njemačke – do sada
Njemačka je do sada deportirala samo muškarce osuđene za zločine iz Afganistana, i to samo sporadično. Otkad su talibani ponovno došli na vlast, uz pomoć Katara organizirane su dvije kolektivne deportacije.
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao je da želi da se deportacije u Afganistan događaju redovitije.
Afganistan ostaje glavna zemlja podrijetla tražitelja azila u Njemačkoj. Iako se ženama i djevojčicama sustavno uskraćuju prava, ograničeni resursi i opasnosti bijega znače da su to uglavnom mladi muškarci koji pokušavaju putovati, često zaduženi za slanje novca kući.
U prvoj polovici 2025. godine, njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice odlučio je o 23.114 zahtjeva za azil afganistanskih muškaraca i dječaka te 5.781 zahtjevu afganistanskih žena i djevojčica. Vlada je izjavila da su podnositeljice zahtjeva znatno češće dobivale status izbjeglice ili azil nego njihovi muški kolege, javlja dpa.
