Koncert Marka Perkovića Thompsona održan 5. srpnja 2025. na zagrebačkom Hipodromu izazvao je burnu političku raspravu u Hrvatskom saboru, u kojoj su se sukobili različiti pogledi na izvedbu pjesme “Bojna Čavoglave” i korištenje pozdrava “Za dom spremni”.
Prvi se u slobodnom govoru obratio zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac, koji je oštro osudio korištenje spornog pozdrava te izrazio zabrinutost što institucije nisu zaštitile ustavne vrijednosti Republike Hrvatske i vrijednosti Europske unije od, kako je rekao, simbola i poruka koje “veličaju pripadnike ustaškog pokreta”.
“Pitanje je možemo li iz hrvatskih pjesama maknuti veličanje ustaštva i možemo li u Republici Hrvatskoj stvoriti prostor slobode i mira”, poručio je Pupovac.
Njegov govor izazvao je niz povreda Poslovnika, koje su tražili zastupnici Jurčević, Mlinarić, Kukavica, Raspudić, Zekanović te zastupnica Blažanović. Predsjednik Sabora podijelio je više opomena, naglasivši da je institut povrede Poslovnika korišten ne kao proceduralni alat, već kao pokušaj replike, što je protivno pravilima.
Posebno je odjeknula reakcija zastupnika Bakše, koji je poručio Pupovcu da “prvo počisti ispred svojeg dvorišta” i da ne provocira Hrvate takvim izjavama. Pupovac je uzvratio da je “njegovo dvorište – hrvatsko dvorište”.
Uslijedio je slobodni govor zastupnika Biloglava, koji je izjavio da “u svom životu nije vidio pravog ustašu” te da su priče koje iznosi Pupovac “priče koje padaju u vodu”. Na samom kraju govora Biloglav je uzviknuo: “Za dom spremni!”, što je izazvalo glasne reakcije lijevih zastupnika.
Potom se za riječ javila zastupnica Anka Mrak Taritaš, koja je osudila cijeli koncert te izjavila da “ni Zagreb ni Republika Hrvatska ne smiju više dopustiti takve događaje”.
Njezin govor potaknuo je novi val reakcija s desnog političkog spektra – javili su se zastupnici Mažar, Biloglav, Mlinarić, Kukavica, Čabaj te zastupnice Lukačić, Salopek i Radojčić.
Rasprava o koncertu Marka Perkovića Thompsona tako je ponovno otvorila duboke ideološke podjele u hrvatskom društvu, koje se već godinama iznova rasplamsavaju u kontekstu interpretacije povijesti, nacionalnog identiteta i granica slobode izražavanja.
