Za njihovu smrt nitko nije odgovarao. Slomom Lušca, iz aspekta obrane grada Vukovara, presječena je vitalna komunikacija između Vukovara i gradske četvrti Borovo naselja što je nagovijestilo sam pad grada.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja mještani vukovarskog naselja Lužac obilježili su 33. obljetnicu stradanja, u spomen na 2. studenoga 1991. kada je slomljena obrana naselja. Tijekom agresije JNA i srpskih paravojnih postrojbi i okupacije Lušca ubijeno je 69 mještana.
Okupacija Lušca smatra se i početkom sloma tromjesečne obrane grada, kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi izbili na Priljevo i obalu Dunava, čime su razdvojili hrvatske branitelje Vukovara od branitelja gradske četvrti Borovo naselje.
Uz obitelji poginulih i stradalih hrvatskih branitelja i mještana naselja Lužac, podno spomen – obilježja polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća dužnu počast odala su brojna izaslanstva među kojima izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, posebni savjetnik za veterane Domovinskog rata, umirovljeni general-pukovnik Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić, izaslanik predsjednika Vlade RH, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, zamjenik župana koji obnaša dužnost vukovarsko-srijemskog župana Franjo Orešković te izaslanstvo Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Grada Vukovara Ivanom Penavom.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava tim povodom podsjetio je kako se na Lušcu dogodio ratni zločin tijekom kojega je ubijeno 69 osoba.
– Za njihovu smrt nitko nije odgovarao. Slomom Lušca, iz aspekta obrane grada Vukovara, presječena je vitalna komunikacija između Vukovara i gradske četvrti Borovo naselja što je nagovijestilo sam pad grada. Hrvatski branitelji nastavili su se boriti i u samom gradu i u gradskoj četvrti Borovo naselje do kraja, ali je bilo jasno da će to biti vrlo teško održati iz strateških razloga. Nažalost, po ulasku u Lužac, već viđen rukopis JNA i velikosrpskog agresora uz iživljavanje nad svim zarobljenim civilima, strijeljanje mnogobrojnih branitelja i civila. Malobrojni su se uspjeli povući. Ovdje se danas sjećamo tih teških događaja, uz jedan zavjet i konstataciju da ne zaboravljamo tko je krivac i tko je počinio te ratne zločine. I dalje inzistiramo uporno, koliko god teško bilo, na kažnjavanju krivaca, a da se poštuju žrtve i da na njihovoj žrtvi gradimo modernu i slobodnu Hrvatsku. Slobodnu za svakoga tko ima dobre volje graditi je i živjeti u njoj – rekao je Penava komentirajući kako krivci moraju odgovarati pred zakonom.
– Mislim da možemo svjedočiti da od prosvjeda u Vukovaru, po pitanju otkrivanja nestalih i procesuiranju ratnih zločinaca, ipak ima pomaka. Zbog proteka vremena mnogih zločinaca i kriminalaca više i nema, ali ne treba im dati mira. Koliko znam i dalje se raspisuju i međunarodne tjeralice i u Kanadi i po Australiji. Sve one koji su u Vukovaru i Hrvatskoj tijekom devedesetih činili gnjusne zločine treba privesti hrvatskom pravosuđu i zatvoriti ih u hrvatske zatvore – poručio je Penava.
Toga dana prisjetio se i Tomislav Josić predsjednik Savjeta za branitelje gradonačelnika Grada Vukovara.
– Za nas je to bio jako tužan i nezgodan dan, presjekli su komunikaciju između Vukovara i Borova naselja, nismo mogli više ni do bolnice doći. Bilo je jako teško, taj nam je dan svima ostao u sjećanju. Nažalost, mene uvijek boli to što je toliko ljudi izginulo, a što nitko nije odgovarao za te zločine. Gdje god dođem uvijek se ponavlja jedna te ista rečenica, za ove zločine nitko nije odgovarao, pa nakon 33 godine svi se moramo zapitati zašto. Najviše od svega me boli to što smo mi to sve zaboravili, zaboravili smo što se događalo. Obitelji pamte, oni se toga sjećaju, a mi ostali kao da imamo nekakvu amneziju – rekao je Josić te komentirao razloge zbog kojih za počinjene ratne zločine nitko nije odgovarao.
– Politika je odradila ono što je trebala. Kada je došla mirna reintegracija postojao je popis ratnih zločinaca, a koji se malo po malo smanjivao. Na kraju su maknuti maltene svi, znači svi za koje se nije moglo dokazati da su sudjelovali u zločinima. Oni ostali, za koje se i moglo nešto dokazati, upozoreni su te su prije uhićenja napustili Hrvatsku – naglasio je Josić.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ivan Bosančić poručio je kako žrtva gradske četvrti Lužac nikada neće biti zaboravljena.
– Ono što se zbilo ovdje 2. studenoga prije tri desetljeća bilo je iznimno važno za obranu Vukovara. Svima onima koji su nažalost ovdje utkali ono najvrijednije što su imali, a to su njihovi životi, moramo iskazati veliko poštovanje, a njihovim obiteljima suosjećanje. Moramo se sjetiti i svih onih koji su kasnije preminuli, a koji su jednako tako sudjelovali u stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske. Svima njima veliko hvala – naglasio je Bosančić.
Molitvu kod spomen obilježja predvodio je župnik župe sv. Josipa Radnika fra Ivan Bošnjak, a program je svojim glazbenim izvedbama upotpunila solistica Ivona Krajinović. Nakon prigodnog programa kod spomen obilježja održana je i sveta misa u crkvi Gospe Fatimske u Borovu naselju, piše HRV.