Apsolutno najvažnija novost je uvođenje pojma “domaćin” u zakon. Dosad su svi iznajmljivači bili isto tretirani, bez obzira imaju li apartman u kući u kojoj žive, imaju apartman koji iznajmljuju kupljen u drugom mjestu ili samo u svom mjestu prebivališta su napravili kuće i apartmane za odmor. Zakon nije radio niti razliku između stranaca i domaćih koji iznajmljuju. Svi su oni po slovu zakona bili ti koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost smještaja u domaćinstvu.
Domaćin će biti osoba koja iznajmljuje stan ili apartman u mjestu svog prebivališta. Ali jedna skupina stanova je ipak izuzeta. Novost je i da će i postojeći apartmani u zgradama morati imati suglasnost većine susjeda.
Ministarstvo turizma i sporta je noćas pustilo u javno savjetovanje izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koje sadrže tri ogromne novine za sve one koji se bave iznajmljivanjem. A u Hrvatskoj je više od 220.000 apartmana i soba u kućama koji se iznajmljuju i smješteni su u više od 125.000 objekata. Ukupno je na kraju ove sezone u tim smještajnim jedinicama bilo preko 665.000 osnovnih kreveta, piše 24sata.
Apsolutno najvažnija novost je uvođenje pojma “domaćin” u zakon. Dosad su svi iznajmljivači bili isto tretirani, bez obzira imaju li apartman u kući u kojoj žive, imaju apartman koji iznajmljuju kupljen u drugom mjestu ili samo u svom mjestu prebivališta su napravili kuće i apartmane za odmor. Zakon nije radio niti razliku između stranaca i domaćih koji iznajmljuju. Svi su oni po slovu zakona bili ti koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost smještaja u domaćinstvu.
Sada su razdvojeni, što već godinama traže udruge koje zastupaju male iznajmljivače. U izmjenama zakona se navodi da se pojam domaćin uvodi kako bi se “jasno pozicionirao pravi obiteljski smještaj kao dodatna vrijednost hrvatskom turizmu” od iznajmljivača kojima je iznajmljivanje gospodarska djelatnost sa ciljem isključivog stjecanja dobiti i tako pridonose smanjenju stambenog fonda.
Po predloženoj zakonskoj definiciji, domaćin je osoba koja iznajmljuje svoj smještaj u istom mjestu gdje ima prijavljeno i prebivalište. Dakle, čak i ako je napravio zgradu s apartmanima na drugom kraju grada, ako u njemu ima prijavljeno prebivalište, on je domaćin. Može uz smještaj nuditi i doručak.
Ali ipak ima i kvaka koja bi mnogima mogla biti hladan tuš: domaćinom se ne smatra osoba koja iznajmljuje stan/apartmana u zgradi “koja je definirana propisom kojim se uređuje održavanje i upravljanje zgradama”. Pojednostavljeno, oni koji imaju stanove i apartmane u višestambenim zgradama ne mogu biti domaćini, pa makar živjeli i vrata do apartmana i u istoj zgradi, a ne samo mjestu, imali prijavljeno prebivalište. Ovime se želi zaustaviti pretvaranje stambenog fonda u apartmane, obrazlaže se u prijedlogu.
Koja će biti razlika između domaćina i iznajmljivača po novome?
Ministarstvo u učincima propisi navodi: “Definiranje pojma domaćina predstavljat će pravni temelj za uvođenje povoljnijeg poreznog tretmana ove skupine iznajmljivača”. Dakle, trebali bi plaćati niži porez. Upravo danas na Vladi su izmjene i zakona koji uvode porez na nekretnine i povećanje paušala iznajmljivačima, pa će plan za niže oporezivanje možda vidjeti već danas.
Druga važna vijest se odnosi na sve iznajmljivače koji imaju stanove u višestambenim zgradama. Drugim zakonom je uvedena obveza da onaj tko želi u zgradi iznajmljivati stanove, mora imati suglasnost 80 posto ostalih stanara. Mnogi su pohrlili registrirati stanove za iznajmljivanje u zgradama prije nego što taj zakon stupi na snagu. Ali to im je bilo uzalud. Izmjenama zakona o ugostiteljskoj djelatnost je propisano i da vlasnici svih postojećih stanova koji se iznajmljuj u zgradama moraju ishoditi suglasnost ostalih stanara u roku pet godina. Kao i svi oni koji će biti u procesu registracije kada zakon stupi na snagu. Ako ne uspiju dobiti suglasnost susjeda u roku pet godina, ukinut će im se rješenje o obavljanju djelatnosti “po sili zakona”.
Treća novost je produženje roka za sve one koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u objektima koji su u procesu legalizacije, a takvih objekata je oko 15.000. Rok za privremena rješenja da smiju raditi se produžuje do kraja 2026. godine, a po sadašnjem rješenju su trebali raditi do kraja 2024. godine. Država priznaje da nije dovršila proces legalizacije, pa kako ne bi utjecala na sezonu, produžuje rok za dvije godine, do kraja 2026, prenosi 24sata.
Za snalažljive Hrvate: Evo kako ne platiti ni porez na nekretninu ni najam, a sve po zakonu
