N1 piše kako već imamo dvoznamenkasti broj predsjedničkih kandidata. Hoće li ih biti više nego prije pet godina?
Superizborna godina završit će u prosincu izborima za predsjednika Republike. Dva i pol mjeseca do njihovog održavanja deset osoba je najavilo kandidature ili barem reklo da ozbiljno razmišljaju o tome.
Prvi krug predsjedničkih izbora najvjerojatnije će biti održan kao i na onim prošlima 2019. godine, uoči Božića ili između Božića i Nove godine – u nedjelju 22. ili 29. prosinca. Eventualni, ali vrlo vjerojatni drugi krug u tom bi slučaju bio održan 5. ili 12. siječnja iduće godine.
Prije dva tjedna pobrojali su na N1 sve kandidate koji su do tada istaknuli ili najavili sudjelovanje na predsjedničkim izborima. Bilo ih je osmero. U međuvremenu se (po)javilo još dvoje kandidata – kandidatkinja stranke DOMiNO Branka Lozo koja je nedvosmisleno najavila kandidaturu te mogući kandidat Mosta Miro Bulj, koji o tome ozbiljno razmišlja. S njih dvoje, ako Bulj prelomi i odluči ići na izbore, sve anketno najjače stranke imale bi svoje kandidate, odnosno one kojima daju potporu.
ZORAN MILANOVIĆ
Aktualni predsjednik za ulazak u utrku za drugi mandat na Pantovčaku odmah je dobio podršku SDP-a, stranke kojoj je bio na čelu, a članstvo u njoj zamrznuo nakon što je izabran za predsjednika. Tu je odluku donijelo staro predsjedništvo SDP-a na čelu s Peđom Grbinom prije nego što je raspisalo unutarstranačke izbore. No, i novi predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić zdušno podržava Milanovića.
Milanoviću su do sada podršku dale i neke manje stranke: Reformisti, HSS, Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno i Nezavisna platforma sjever.
DRAGAN PRIMORAC
Vladajući HDZ na predsjedničke izbore ne ide s kandidatom iz svojih redova, nego s nezavisnim Draganom Primorcem koji je, uzgred rečeno, 2009. bio izbačen iz te stranke kada se također kandidirao za predsjednika Republike unatoč tomu što je HDZ tada već imao svoga kandidata Andriju Hebranga.
Primorcu su sada podršku dali svi HDZ-ovi koalicijski partneri, uključujući i ključnog – Domovinski pokret. Osim njih, Primorac je dobio podršku HSLS-a, Hrvatske stranke umirovljenika i Hrvatske demokršćanske stranke.
MARIJA SELAK RASPUDIĆ
Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić kandidaturu je najavila nemajući iza sebe podršku ijedne velike stranke. Na Most nije mogla računati jer je tu stranku napustila skupa sa suprugom Ninom Raspudićem nedugo nakon proljetošnjih parlamentarnih izbora. Ona očito računa na razočarane birače s desnog i lijevog centra, a zadsad je jedinu zvučniju podršku dobila od nekadašnjeg lidera HSLS-a Dražena Budiše.
Uvjetno je dobila podršku još jednog političkog veterana. Naime, ljetos je na HRT-u šef Reformista Radimir Čačić, usprkos tomu što je skupa sa svojom strankom podržao Milanovićevu kandidaturu, rekao da bi glasao za Selak Raspudić ako uđe u drugi krug. Doduše, tomu je odmah dodao kako ne vjeruje da će se to dogoditi.
IVANA KEKIN
Od Možemo! se kao stranke koja u rejting-anketama pluta između trećeg i petog mjesta, očekivalo da će imati kandidatkinju ili kandidata. Dilema je razriješena sredinom rujna kada su u stranci izglasali da to bude Ivana Kekin. Ona zasad u kampanji ima podršku samo svoje stranke.
MIRO BULJ
Dugo se čekalo hoće li i Most istaknuti svoga kandidata. Ovoga tjedna njihov je zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj izjavio da ozbiljno razmišlja o tome.
“Moguće je da za nekoliko dana objavim svoju kandidaturu. Vrijeme je da običan čovjek, čovjek iz naroda… kaže se da uleti u šesnaesterac i običnim jezikom ću pozvati hrvatski narod da imaju koga podržati”, kazao je Bulj.
Gostujući u petak na N1, Bulj nije jasno odgovorio na izravno pitanje hoće li se kandidirati, nego je ponovio da će odluku donijeti sljedećih dana.
Puhovski: Buljeva kandidatura bacila bi novo svjetlo na izbore
Na Buljevu moguću kandidaturu osvrnuo se politički analitičar Žarko Puhovski kazavši za N1 da to baca novo svjetlo na kontekst ovih izbora.
“Time je i u Hrvatskoj na djelu jedna vrst obrnutog populizma u izbornoj varijanti populističkih političara koji svojim demagoškim istupima pokušavaju uza sebe vezati najprimitivnije dijelove biračkog tijela, ponajprije tako što sve ozbiljne političke teme svode na teorije zavjere ili čiste neistine. U Hrvatskoj se, međutim, događa da se kandidiraju individue koje su same ispod razine nižih slojeva biračkog tijela – kako po naobrazbi, tako i po političkoj zrelosti – i onda im ne preostaje drugo nego da sami kandidati budu manipulirani najnerazvijenijim dijelom hrvatskog pučanstva. Drugim riječima, Bulj bi mogao postati ne baš možda pučki kancelar u Hitlerovom stilu, ali recimo pučki predsjednik, dakle onaj koji bi radosno ponavljao sve zablude intelektualno najslabijeg dijela biračkoga tijela. Za razliku od Austrije, gdje je Herbert Kickl izazvao skandal samim spominjanjem takve ambicije, Buljevo višegodišnje realiziranje ovakve politike nije izazvalo ozbiljnije protimbe”, kazao je Puhovski.
Kandidature su najavili i odvjetnik, povjesničar i član HSP-a Tomislav Jonjić; predsjednik Autohtone – Hrvatske stranke prava (A-HSP) Dražen Keleminec; nekadašnja novinarka Aurora Weiss, a danas savjetnica u kabinetu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika te poduzetnik Niko Tokić Kartelo. Novoosnovana stranka DOMiNO istaknula je kandidaturu Branke Lozo.
Ostane li na tome, na predsjedničkim bi izborima bilo desetero kandidata, jedan manje nego na prošlima.
Podsjetimo, 2019. godine uz Milanovića u drugom krugu izbora bila je dotadašnja predsjednica i kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović. A uz njih, redom po broju osvojenih glasova, na izborima su sudjelovali Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dario Juričan, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Katarina Peović, Dejan Kovač, Anto Đapić i Nedjeljko Babić.
Moguće je da ih i sada bude toliko ili čak i više jer kandidature moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora, što će Vlada vjerojatno učiniti sredinom studenoga, piše N1.
