Djelatnici hitne medicinske pomoći ponovo su se našli na udaru nezadovoljnih građana: prošlog vikenda s jednim su se zagrebačkim timom hitne fizički sukobili mladići u pratnji djevojke kojoj je naglo pozlilo, a hitna joj je došla pružiti pomoć. Zbog čega je do napada došlo hitnjaci ne znaju ni sami, no sve su češće, tvrde, izloženi verbalnom i fizičkom nasilju frustriranih sugrađana, piše Novi list.
Zaštita djelatnika
– Zagreb, subota navečer, jedna uobičajena intervencija jer je pozlilo mlađoj osobi. Tim dolazi na intervenciju, zbrinjava pacijenticu, i u tom trenutku osoba iz njenog društva prvo pokuša u glavu udariti tehničara, koji se na sreću uspješno izmiče. Nakon toga s dvije ruke u prsa udara 56-godišnjeg vozača te isti gubi zrak i pada na pod, opisali su hitnjaci incident na Facebook stranici Hitna uživo 194 i postavili pitanje vladajućima – mora li netko poginuti da se napokon poduzme nešto u zaštiti djelatnika hitne.
Kako doznaje Novi list u Udruzi Hitna uživo 194, u subotu uvečer dobili su dojavu da je mlađoj osobi pozlilo u ugostiteljskom objektu i izašli su na teren. Dok su članovi tima hitne pomoći pregledavali djevojku u vozilu, mladić iz pratnje ih je napao.
– Njen dečko ili prijatelj bio je izuzetno agresivan. Prvo je nasrnuo na tehničara koji je izašao van da ga smiri, da mu kaže da je djevojka dobro i da će sve biti ok. Ovaj ga je htio pogoditi šakom, a nakon toga opalio je vozača u prsa, i on se srušio, prepričao je događaj medicinski tehničar Samuel Jelušić, potpredsjednik udruge.
Ubrzo je, kaže, došla i policija, ali su im i ovoga puta rekli da protiv napadača mogu podignuti privatnu tužbu.
– I dalje nemamo status službene osobe, i bojim se da se ništa neće promijeniti dok netko ne izgubi glavu, kaže Jelušić, koji svjedoči da su napadi koje doživljavaju na terenu sve češći, i to uglavnom zbog nezadovoljstva brzinom njihova dolaska.
»Ljudi pucaju po šavovima. Zoveš hitnu 10-15 kilometara od baze i očekuješ da dođu odmah. Pa ne mogu se naši teleportirati. Kad se nešto dogodi, normalno je da je ljudima dugo čekati, pet ili 10 minuta njima je vječnost. Ali nismo mi ti koji smo odgovorni za to, teško se probiti kroz grad kad ti se vozači neće maknuti s ceste«, navodi Jelušić.
S ovakvim se stavom slažu u Hrvatskoj udruzi djelatnike HMP-a, čiji predsjednik Danijel Šota ne vidi razlog zbog kojeg djelatnici hitne pomoći nemaju status službene osobe kao policija i vatrogasci, iako često zajedno izlaze na teren u intervencije.
Tražit će da se to definira u novom zakonu o hitnoj pomoći koji je u završnoj proceduri u Ministarstvu zdravstva.
– Kod nas sve to ide stihijski. Godinama smo upozoravali da bismo morali dobiti status službene osobe, ali očito je potrebno da se najprije dogodi neki teški incident poput onog u Đakovu kad su ubili socijalnu radnicu, pa se socijalnim radnicima automatski dodijelio taj status. Timovi hitne, kao i brojni liječnici i medicinske sestre, na raspolaganju su 24 sata, izloženi pacijentima, a gotovo svaki dan događaju se nekakvi slučajevi napada, bilo verbalnih bilo fizičkih, podsjeća.
– Hitna je pomoć posebno izložena i na ulici i u kućama ljudi, svašta doživljavamo. Mi to naravno i razumijemo, jer nam je svima kad se radi o hitnoći nekog bližnjeg, bitno da pomoć stigne čim prije. Ali oni moraju uvažiti da smo udaljeni određeni broj kilometara i limitirani u dolasku. Kad dobije poziv crvene kategorije, hitna uvijek ide s rotacijom i sirenom, čak smo i tada puno brži od policije i vatrogasaca, iako bi to trebali odraditi zajednički, osobito ako se radi o prometnoj nezgodi ili incidentnoj situaciji, navodi Šota.
Upravni postupak
Drugi je problem s kojim se suočavaju hitnjaci napadnuti tijekom intervencija, činjenica da im poslodavac ne priznaje ozljedu na radu, te im bolovanje ne obračunava u 100-postotnom iznosu plaće. Dogodilo se to u mnogim slučajevima, što znači da nije riječ o izoliranom ponašanju pojedinaca već sustavnom problemu.
– Prema našim propisima, svaka ozljeda na radu nosi naknadu za bolovanje od 100 posto. Čak i ako se ozljeda dogodi dok idete na posao i s posla, a kamoli ako ste u službi gdje vas je netko lupio šakom, navodi Jelušić.
Kad djelatnik hitne pomoći nastrada, nije sposoban rješavati papirologiju. Umjesto da mu institucije pruže adekvatnu pomoć, uskraćuje mu se pravo na 100-postotno plaćeno bolovanje, potvrđuje i Šota. »Oni koji donose odluku ne razumiju da je to stradanje na radnom mjestu. Kolega je nastradao s autom kad je išao na posao, nisu mu htjeli priznati 100 posto bolovanje. Tragično je da to ovisi o osobi koja odlučuje, pa ako imate ravnatelja koji je pametan, on će to napraviti za svoje djelatnike. Ali imate ih puno koji se ponašaju kao da otimate nešto njihovo«, zaključuje.
Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) odgovaraju kako hitnjaci imaju pravo na 100-postotnu plaću ako su napadnuti, ali tek nakon što se provede upravni postupak.
– Nisu točni navodi da se fizički napadi na djelatnike HMP-a ne priznaju kao ozljede na radu. Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, ozljedom na radu ne smatra se, između ostalog, ozljeda koja je posljedica tučnjave na radnom mjestu. Tučnjava i napad na djelatnika su dvije kategorije, i upravo to utvrđuje službena osoba. Ona je dužna prikupiti svu relevantnu medicinsku dokumentaciju, zapisnik MUP-a, izjave svjedoka, i temeljem toga utvrđuje činjenice koje su od utjecaja na rješavanje upravne stvari, vele u HZZO-u.
Sve dok se ne prizna ozljeda na radu, osiguranik koji je privremeno nesposoban za rad, naknadu plaće ostvaruje po uzroku bolesti, a koja prva 42 dana tereti sredstva poslodavca i ne može biti niža od 70 posto osnovice za naknadu plaće. Nakon priznavanja ozljede na radu, isplaćuje se razlika do punog iznosa naknade plaće, tumače u nastavku.
A da napada na hitnu pomoć ima, svjedoči broj od 44 prijave ozljeda na radu hitnjaka u Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji, zaprimljenih tijekom prošle godine.
Policija: U tijeku krimistraga
Prema informaciji iz PU zagrebačke, do incidenta je došlo u subotu u 19.15 u Novom Zagrebu, gdje su zdravstveni djelatnici u vozilu hitne medicinske pomoći pružali liječničku pomoć 27-godišnjoj državljanki Slovenije kojoj je pozlilo.
– Pritom je do vozila došao državljanin Republike Slovenije, član obitelji osobe kojoj se pružala pomoć, s namjerom da uđe u vozilo. U tome ga je spriječio medicinski tehničar, da bi potom osumnjičeni došao do vozača te ga fizički napao uslijed čega je vozač izgubio ravnotežu i pao. Vozač hitne pomoći lakše je ozlijeđen te mu je liječnička pomoć pružena u KBC-u Zagreb, navodi se u policijskom izvješću.
Kriminalističko istraživanje se, kažu, nastavlja u cilju pronalaska osumnjičenog, zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Prisila prema zdravstvenom djelatniku iz članka 315.a Kaznenog zakona, piše Novi list.
