Od iduće godine trebalo bi ponovno biti uvedeno obvezno služenje vojnoga roka. Kako će izgledati obuka te hoće li naknada od 900 eura biti dovoljan motiv mladima da odsluže vojsku, što očekuje one koji se pozovu na priziv savjesti i treba li se o vraćanju obveznog vojnog roka odlučivati na referendumu, odgovorili su gosti emisije “U mreži Prvog”.
Hrg: Ostaje za odlučiti koja je nulta generacija, radi se o 15 tisuća ljudi godišnje
– Obuku će provoditi vojska, GSOSRH je zadužen za pripremu tog dokumenta i oni su spremi obaviti taj posao. Svi detalji nisu gotovi, bit će poznato kad budu upućeni Vladi i Saboru, rekao je državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg.
Kako kaže, “mi smo 100 posto spremni iznijeti te prijedloge”.
– Ministar Ivan Anušić je u nekoliko navrata najavljivao da ćemo mi biti spremni za početak tog procesa obuke od 1.1.2025. Sada se razmatraju dodatne lokacije, GS OSRH radi pripremu oko kadrvoskog dijela, načina provođenja i troškova, kazao je.
– Treba odlučiti koja je to nulta generacija s kojom se kreće. Vojni obveznici su svi od 18-27 godina. Sustav ne može primiti tako velik broj ljudi od jedanput, nastavio je.
Naglasio je kako će se nultoj generaciji dodijeliti poziv, a ostali će se moći dragovoljno prijaviti.
– Radi se od 15 tisuća mladih ljudi godišnje. Jedan dio zdravstveno neće biti sposoban, tako da će taj broj sigurno biti manji, dodao je.
Bauk: Obuka do tri mjeseca, neće biti stajaće ročne vojske
– Potrebe OSRH razmatramo onako kako je definirano. Uvođenje vojnog roka nije samo sebi svrha, nego mora poslužiti da vidimo što treba promijeniti kako bi se brojnost dovela na razinu koja je potrebna. To je definirano strateškim dokumentima. To mora biti prva rečenica kad kolege iz MORH-a krenu obrazlagati zahtjev da se odmrzne služenje vojnog roka, rekao je predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk.
Ustvrdio je kako da je potrebno precizno definirati broj vojnih obveznika kako bi se popunili kapaciteti.
– Ovo što je dosad izašlo je dovoljno za početak rasprave. U javnosti će se koplja lomiti oko trajanja i nulte generacije te kako obeshrabriti one koji žele služiti civilno, kazao je.
– 2008. godine je zamrzavanje vojnog roka bila dobra odluka, a 2024. godine – očito su se neke stvari promijenile. Po onome što smo čuli o trajanju, do tri mjeseca, neće biti stajaće ročne vojske. To je ipak onda jedna vrsta vojnog tečaja, nego vojnog roka, pojasnio je.
Dodao je kako bi osposobljavanje trebalo iću u smjeru da se potakne ljude da ostanu u sustavu budući da je predsjednik Republike rekao da nedostaje 4000 tisuće osoba.
Josić: Nisam siguran da je tri mjeseca dovoljno, ali tri mjeseca nikom neće naškoditi
Član Odbora za obranu Tomislav Josić pozdravio je odluku za uvođenje vojnog roka. Prisjetio se kako im je vojna obuka koju su stekli u JNA puno značila u Domovinskom ratu.
– Smatramo da je to dobro. Vidimo i sami kakva je situacija u okruženju, a ni Ukrajina nije daleko od nas. Uvijek je dobro da mlade ljude vojno osposobimo. Sjećam se koliko je nama, koji smo tada bili u JNA, dobro došlo znanje da ga primijenimo u Domovinskom ratu, rekao je.
Ustvrdio je kako se nada “da nam to znanje nikad neće trebati”.
– Tri mjeseca vojnog roka nikome neće naškoditi, mladi ljudi žive nekakvim drugačijim životima, tamo će se dovesti u red. Mislim da nije loše proživjeti tri mjeseca i vidjeti kakav je vojnički život, kazao j.e
– Nisam siguran da je tri mjeseca dovoljno, morat ćemo se potruditi da u tri mjeseca na mlade prenesemo to znanje. Možda bi bilo bolje malo dulje, dodao je.
Bosanac: Neprimjerene poruke ministra, o onima koji se prizivaju na savijest govori kao o građanima drugog reda
– Ovom temom sam se bavio prije 25 godina u kapacitetu anti-ratne kampanje u Hrvatskoj. Tada je bilo puno teže govoriti o tome, prisjetio se član Odbora za obranu Gordan Bosanac.
– Mi kao stranke, nevjerojatno mi je da se ta tema vraća, ali u redu, svjesni smo svi da se stvari mijenjaju, svijet je dinamično mjesto, priznao je.
Istaknuo je razgovore koji je vodio s kolegama iz baltičkih zemalja gdje “je potpuno druga atmosfera”.
– U Hrvatskoj taj strah srećom još ne osjećamo, ali razumijem taj strah. Mi kao Možemo nismo za obavezno služenje i mislimo da je to krivi put. Danas govorimo o 15 tisuća mladića, a prije 25 godina smo govorili o 20 tisuća mladića. Izgubili smo demografski, a moje je pitanje koliko će ova mjera doprinijeti demografskom oporavku, upozorio je.
– Naš smjer je taj da Hratska ima profesionalnu vojsku. Dragovoljno služenje bi trebalo biti puno kvalitetnije pripremljeno. Kada bi se to pojačalo, siguran sam da bi bio veći odaziv u tom smjeru, ustvrdio je.
– Poruke koje smo čuli od ministra oko civilne službe i prigovora savjesti su potpuno neprimjerene. O njima se govori kao o građanim drugog reda. 2024. godina ministar segregira mladiće u RH, jedni su “pravi”, jedni su “krivi”, dodao je, piše HRT.
Kreće obvezni vojni rok, za one s prizivom savjesti – grablje i motika
