Prosječno hrvatsko kućanstvo u 2022. godini za osnovne životne potrepštine mjesečno je trebalo 9203 kune, odnosno 110.446 kuna godišnje, što je za visokih 18 posto više nego što mu je za iste usluge i robe trebalo 2019. godine.
Prema podacima o osnovnim karakteristikama potrošnje kućanstva u 2022., koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, pandemijske godine ozbiljno su utjecale na cijene osnovnih životnih potrepština u Hrvatskoj, no struktura potrošnje ostala je gotovo ista: hrvatski građani i dalje najviše svojeg budžeta troše na hranu, koja je – u odnosu na prosječne prihode – u Hrvatskoj skuplja nego u nekim znatno bogatijim državama EU.
Prosječnom hrvatskom kućanstvu na hranu odlazi svaka četvrta kuna: troškovi hrane i bezalkoholnih pića čine 27 posto u ukupnoj obiteljskoj potrošnji. Prosječnom stanovniku EU pak na istu stavku odlazi bitno nižih 17,1 posto te mu je u ukupnoj strukturi troškova hrana druga najveća stavka, piše Jutarnji list.
No, s druge strane, na razini EU građani na stanovanje i režije troše gotovo 33 posto kućnog budžeta, što je dvostruko više od onoga što na istu stavku troše prosječna hrvatska kućanstva. Razlog za to dobrim dijelom leži u tome što oko 85 posto građana Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini za koju nemaju stambeni kredit, dok je takvih na razini EU manje od 50 posto – u Nizozemskoj i Švedskoj, primjerice, ima ih manje od 10 posto.
Obrazovanje na začelju
Obitelji u Hrvatskoj troše dvostruko više na komunikacije od prosjeka EU (6,3 naspram 3,1 posto) te istovremeno izdvajaju dvostruko manji udio kućnog budžeta za kulturu, koja u strukturi troškova u RH čini 3,8 posto, a u EU 6,7 posto. I u Hrvatskoj i na razini EU obrazovanje je stavka koja čini najmanji udio u strukturi troškova – na obje promatrane razine riječ je o manje od jedan posto.
Stanovanje i režije hrvatskim su građanima s 14,5 posto sudjelovanja u ukupnim troškovima treća najviša stavka, a i na razini EU i na razini RH među prve tri najviše stavke nalazi se prijevoz. Na prijevoz hrvatskim građanima odlazi 15,5 posto ukupnog budžeta, a prosječnom građaninu EU 10,8 posto.
Objavljeni podaci za Hrvatsku prikupljeni su tijekom Ankete o potrošnji kućanstva, koju DZS ne provodi svake godine te je tek sada objavljena anketa za 2022. godinu, a prije toga je posljednja napravljena pretpandemijske 2019. Anketa je provedena na nešto manje od 1400 kućanstava, a provodi se tijekom cijele godine.
Jede se manje kruha
Osim podataka o strukturi potrošnje, Anketa prati i opremljenost kućanstava te konkretnu potrošnju pojedinih namirnica. Tako je zabilježeno da gotovo sva kućanstva u Hrvatskoj imaju televizor, hladnjak i stroj za pranje rublja (više od 99 posto kućanstava), dok klimatizacijski uređaj i stroj za pranje suđa još uvijek ima tek nešto više od pola obitelji (52, odnosno 62 posto ispitanih kućanstava). Automobil posjeduju tri četvrtine obitelji, a njih 28 posto ima i drugi automobil. Mikrovalnu pećnicu ima dvije trećine obitelji.
Kad je riječ o potrošnji pojedinih namirnica, DZS je objavio da prosječni stanovnik Hrvatske pojede čak 42,4 kilograma kruha godišnje, što je iznad prosjeka EU, ali manje od količine koju je svaki hrvatski građanin pojeo 2019. godine. Tada je bila riječ o 45 kilograma kruha. Količina pojedenog kruha pada iz godine u godinu – tijekom 2006., primjerice, prosječni stanovnik jeo je godišnje 76 kilograma kruha!
Potrošnja ulja i drugih masnoća konstantna je već godinama – svaki građanin potroši 14 litara jestivih ulja, maslaca i margarina.
U posljednjih 20-ak godina blago je pala potrošnja piva i vina, a narasla potrošnja žestokih pića, kojih smo 2006. prosječno na godišnjoj razini trošili 0,7 litara, a 2022. 1,2 litre. Potrošnja piva pala je s 20 na 17 litara, a vina s 10 na 8,2 litre godišnje, piše Jutarnji list.
