Preminuo je veliki novinar i urednik te godinama jedno od najprepoznatljivijih lica Hrvatske televizije Damir Matković. Pored novinarskog rada bio je izuzetno angažiran i u procesu pluralizacije i demokratizacije hrvatskog krajolika elektroničkih medija i njegovo usklađivanje sa standardima razvijenih demokracija, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo, prenosi HRT.
– Damir Matković je bio prije svega sjajan kolega, čovjek od kojeg se puno toga moglo naučiti. Istinska televizijska legenda. Ponosni smo što je 40 godina bio član HND-a. Velika hvala za sve što je dao za našu profesiju. U svoje ime i u ime HND-a, a upućujem iskrenu sućut obitelji i prijateljima, kazao je u povodu smrti uvaženog kolege Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a, čiji je aktivni član Matković bio od daleke 1985. godine.
Zagrebački Dalmatinac, kako je i sam sebe volio predstavljati, rođen je u Zagrebu 26. siječnja 1952.,od majke iz Novalje na otoku Pagu i oca iz Šibenika, poznatkog hrvatskog povjesničara Hrvoja Matkovića. U rodnom Zagrebu nakon osnovne škole upisao se u XV. matematičku gimnaziju s čvrstom namjerom da gradi brodove koji su mu bili opsesija još od najmlađih dana. No brodograditeljem nikada nije postao jer mu se u 17. godini u život nepovratno uplela televizija. Naime, kao učenik trećeg razreda gimnazije 1969. napisao je dramski tekst koji mu je otkupila Televizija Zagreb i krenuo je sasvim drugim pravcem.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s odličnim je uspjehom diplomirao komparativnu književnost i fonetiku. Na televiziji je počeo raditi kao novinar-suradnik u Dječjem programu Radio-Zagreba. No istovremeno je bio kao studenta fonetike fasciniran neograničenom mogućnošću ljudskog bića da već u najranijoj dobi bez ikakvih problema nauči bilo koji jezik. Uvjeren da jezik presudno strukturira viđenje svijeta oko nas i da u svakom jeziku svijet izgleda ponešto drukčije, naumio se posvetiti znanstvenom istraživanju procesa učenja jezika. Zato je sedamdesetih godina pet godina proveo u Liegeu i Parizu kao profesor hrvatskog jezika i kulture djeci naših »radnika na privremenom boravku u inozemstvu«, kako se to onda govorilo.
Početkom osamdesetih ponovo dolazi na televiziju i na audiciji za novinare Televizije Zagreb pokazuje najviše umijeća od svih kandidata te če ostatak radnog vijeka provesti kao televizijski novinar, urednik i rukovoditelj.
Od izvještavanja s tržnice dogurao je do urednika i voditelja Zagrebačke panorame (1986.), mozaične emisije Dobar dan (1988.), informativno-političkog magazina Spektar (1990.), informativne emisije Slikom na sliku (1992.), urednika i voditelja TV Dnevnika (1994.).
Neko je vrijeme bio pomoćnik glavnog ravnatelja HRT-a za javni radio i televiziju pa odgovorni urednik Zabavnog i Sportskog programa HTV-a. Od 2004. do mirovine 2017. bio je vanjskopolitički komentator HTV-a.
Jedan je od prvih novinara HTV-a koji je (2006.) uzeo kameru i sam počeo snimati svoje reportaže (video-journalist). Tako je u suton radnog vijeka napokon dobio mogućnost pripovijedati svoje priče. Putujući Europom, za HTV je snimio više od 50 informativno-političkih reportaža i 15 polusatnih dokumentarnih reportaža. Među njima su i tri snimljene na trgovačkim brodovima koji su plovili od Rotterdama i sjeverne Norveške do Sardinije, Kanara i Maroka. Za dokumentarni film Međugorje, s redateljem Antom Granikom, 1987. dobio je godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zlatno pero.
Zajedno s novinarkom Brankom Bilić i snimateljem Ilijom Lekićem istu je nagradu 1988. dobio za izvještavanje o zbivanjima na Kosovu. Za dokumentarni film Azori – tajna uspjeha 2007. dobio je nagradu delegacije EU u Hrvatskoj Prix Schuman za televizijsku emisiju koja najbolje promiče temeljne vrijednosti Europske unije. Zanimajući se za funkcioniranje televizije kao programskog i poslovnog sustava, objavio je knjigu Televizija – igračka našeg stoljeća (1995.) i više stručnih članaka. Prije nekoliko godina objavio je i knjigu Televizijski program u kojoj je na pristupačan način opisao kako televizija funkcionira s one druge, gledateljima nepoznate strane ekrana.
Izuzetno važan je i Matkovićev angažmana kao jednog od utemeljitelja, autora najvećeg dijela programskih načela i prvog predsjednika Zbora novinara elektroničkih medija Forum 21, ogranka HND-a koji je 1997., autoritarnim vremenima usprkos, uspješno pokrenuo proces pluralizacije i demokratizacije hrvatskog krajolika elektroničkih medija i njegovo usklađivanje sa standardima razvijenih demokracija.
Komemoracija za Damira Matkovića održat će se u ponedjeljak 29. travnja u Hrvatskom novinarskom domu, dok će posljednji ispraćaj biti dan kasnije u utorak 30. travnja, u 13 sati na Mirogoju.
