Teroristički napad na koncertnu dvoranu u Moskvi raskrinkao je imidž ruskog predsjednika Vladimira Putina kao “velikog zaštitnika” svoje zemlje kao opsjenu i pokazao kako on “gubi kontrolu”, smatra britanski novinar i autor Roger Boyes, koji je pisao o vladavini Adolfa Hitlera u nacističkoj Njemačkoj.
Boyes, koji je se bavio fenomenom dolaska i zadržavanja Hitlera na vlasti te je autor i koautor knjiga o toj tematici, započeo je autorski tekst u britanskom The Timesu pitanjem čine li diktatori svoje građane sigurnijima nego što to rade demokracije. Boyes je, također, bio dopisnik lista za istočnu Europu iz Varšave, gdje je izvještavao o pokušaju revolucije koji je pokretao sindikat Solidarnost i uvođenju izvanrednog stanja u Poljskoj, kako navodi Newsweek.
U članku se referira na razdoblje ‘Hladnog rata‘ i sugerira da se Putinov politički opstanak temelji na tome što je bio “veći zaštitnik domovine” od posljednjeg sovjetskog vođe, Mihaila Gorbačova, te na tome što je “čvrste ruke”, za razliku od svog prethodnika Borisa Jeljcina.
Unatoč ratu koji je Putin započeo u Ukrajini invazijom 24. veljače 2022. godine, kako navodi u članku, ruski su gradovi uglavnom bili zaštićeni od ružnih stvari. Putin je bio ‘Veliki zaštitnik‘. Međutim, po Boyesu, on to više nije i to zato što je napad na Crocus City Hall u petak “odjednom razotkrio nestabilnost njegove tvrdnje da je on ruski mač i štit, nespremnost sigurnosnog aparata za novu prijetnju i nisku razinu vjerodostojnosti ratne retorike režima”.
‘Gubljenje kontrole‘
“Slijed događaja pokazuje kako Putin gubi kontrolu nad tim narativom”, navodi Boyes, koji u tom smislu ističe nedavnu smrt Putinova najistaknutijeg protivnika, Alekseja Navaljnog, a potom i njegovo odbacivanje američkih obavještajnih podataka koji su ukazivali na neizbježan ili barem vrlo vjerojatan napad Islamske države (ISIS) na javni prostor prepun ljudi.
“Jedno je sigurno – obični Rusi, koji su prije deset dana zamišljali da glasaju za čelnika kojem mogu vjerovati, sada strahuju od budućnosti”, tvrdi Boyes.
Ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) priopćila je da je uhitila 11 osoba, uključujući četiri osumnjičena napadača koje je identificirala kao državljane Tadžikistana, koji su prepuni ozljeda od navodnog mučenja u nedjelju privedeni pred sud u Moskvi pod optužbama za terorizam. Ruski dužnosnici inzistiraju na tome da su Ukrajina i Zapad umiješani u napad, što Kijev i SAD odlučno poriču.
U ponedjeljak, tri dana nakon napada u kojem je poginulo 140 osoba, Putin je priznao da je napad izveo ISIS – odgovornost je preuzela Islamska država – Khorasan (ISIS-K) – ali i dalje je govorio o ukrajinskoj upletenosti, uz obrazloženje da su se napadači u bijegu pokušali dočepati Ukrajine i da je na granici pripremljen “prozor” za ulazak terorista u tu zemlju.
Pokušavajući pod svaku cijenu povezati Kijev s napadom, optužbe na račun Ukrajine uputili su i šef FSB-a Aleksandar Bortnikov te tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev, kao i neki drugi dužnosnici, prokremaljski i proratni propagandisti te mediji pod državnom kontrolom, koji inzistiraju na narativu da je napad u biti djelo Ukrajine.
Upitan o umiješanosti Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Ukrajine, Bortnikov otišao i korak dalje te je odgovorio: “Mislim da je to slučaj”. “Ovo su općenite informacije, ali već postoje neki elementi”, dodao je. “Vjerujemo da su akciju pripremili radikalni islamisti, a, naravno, omogućile zapadne tajne službe i da su ukrajinske tajne službe izravno uključene”, rekao je Bortnikov.
‘Crne slutnje‘
No, Boyes ističe da su Putinovi propagandisti “pretjerali” u pokušaju da Kijev povežu s Islamskom državom te sada “neodređeno govore o zapadnim marionetama”. “Tada znate da je narativ propao”, navodi Boyes te napominje da je jedan od mogućih scenarija da bi Putin mogao iskoristiti napad da se odmakne od rata u Ukrajini i zamrzne sukob te se usredotoči na općenitiji rat protiv terorizma.
Kriza bi, po njemu, također mogla značiti kako “Putin već gubi kontrolu, da je dopustio da unutarnje svađe unutar razuzdanog obavještajnog establišmenta izmaknu kontroli”.
U međuvremenu, ruski narativ o ‘prozoru‘ u Ukrajini relativizirao je, ako mu ne i izravno proturječio, autoritarni bjeloruski predsjednik, Putinu inače odani Aleksandar Lukašenko, koji je ustvrdio da su osumnjičenici krenuli prema Ukrajini kada su uočili blokade na granici s Bjelorusijom.
Kevin Riehle, autor knjige o FSB-u, navodi da je to što Moskva ignorira značajne protuterorističke obavještajne podatke predstavlja “crne slutnje za rusku sigurnost u budućnosti”. “Putinov odgovor je da pokaže čvrstinu, da pokaže da će počinitelji biti kažnjeni”, rekao je Riehle, predavač obavještajnih i sigurnosnih studija na londonskom Sveučilištu Brunel. “Omogućuje mu da tvrdi da je na strani ruskog naroda, iako je sam napad rezultat propusta FSB-a”.
Riehle vjeruje da će FSB vjerojatno ‘proizvesti‘ neke “dokaze” o umiješanosti Ukrajine i Zapada u napad. “To će vjerojatno dovesti do daljnjih nasilnih napada na ukrajinsku civilnu infrastrukturu”, rekao je on. “To također može dovesti do provokativnih vojnih akcija protiv zemalja NATO-a, bez eskalacije punog opsega”, zaključuje Riehle, piše Jutarnji list.
