Agencija Ipsos, odmah po objavi Zorana Milanovića da planira ići na parlamentarne izbore, za Dnevnik Nove TV provela je istraživanje na uzorku od 604 građanina. Rezultate donosi reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić.
“Čini mi se da su za početak mnogi od njih zaista spremni izaći na izbore taj dan”, kazao je Krešić te izvijestio kako: “Čak 69% ispitanih kaže kako će sigurno izaći na izbore, 17% će vjerojatno na birališta. 7% vjerojatno, odnosno 6% sigurno neće, dok 1% ne zna. Ukupno dakle čak 86% izražava čvrstu ili malo manje čvrstu volju da izađe na izbore, što bi bila zaista visoka izlaznost. No obično stvarnost pokazuje da je ta brojka ipak manja – na parlamentarnim izborima 2020. je svoje biračko pravo iskoristilo manje od polovice birača”, izvijestio je Krešić.
Pitanje je i koga bi, oni koji zaista planiraju izaći na izbore, najradije vidjeli kao premijera, ili premijerku.
“Kažu da od ovog vikenda imamo – mrtvu trku”, rekao je Krešić te dodao kako 32% ispitanih želi kao premijera vidjeti Zorana Milanovića, a 30% Andreja Plenkovića.
“Ovdje moramo naglasiti kako se radi o prednosti koja je unutar okvira statističke pogreške koja u ovom istraživanju iznosi 4%, tako da je riječ zaista o egalu, jednako kao što moramo naglasiti da se radi o zamrznutoj slici u jednom trenutku – kako će se dalje razvijati trendovi, možemo samo nagađati”, istaknuo jer reporter Dnevika Nove TV te dodao kako je na trećem mjestu Sandra Benčić, koju za kormilom Vlade želi vidjeti 12 posto ispitanih.
Nikola Grmoja je na 8 posto podrške, a Damir Vanđelić ima 3 posto.
Građane se pitalo i kako reagiraju na najavu Zorana Milanovića da će ostati predsjednik Republike, misle li da treba ponijeti ostavku te što općenito misle o njegovoj motivaciji?
“Više od polovice vjeruje da Milanović treba odstupiti”, javio je Krešić te istaknuo kako 54% ispitanih vjeruje da Milanović treba odstupiti s mjesta predsjednika Republike prije ulaska u utrku za parlamentarne izbore. Ipak, čak trećina ispitanih, njih 33%, smatra da ne treba odstupiti dok 13% nema stav.
Što se motivacije tiče, ispitanicima je ponuđeno nekoliko tvrdnji s kojima su se mogli složiti.
“Čak 71% ispitanih slaže se da Milanović ovime pomaže ljevici, no gotovo 60% ispitanih to vidi kao politički mudar potez. 44% se slaže da Milanović srozava ugled institucija, 42% da koristi poziciju za osobnu korist, a 40% da je to što čini zapravo borba za domovinu. 39% ispitanih njegov potez vidi kao protuustavan. No kakav god utjecaj bio, jedno je neosporno. A to je da će Zoran Milanović jedan dio birača motivirati da izađu na izbore, i to čak 18% njih. Na 1% će utjecati na način da neće izaći na izbore, i to upravo zbog njega, a na gotovo 80% neće imati utjecaja”, kazao je Krešić.
No ništa manje važno nije pitanje kako je pojava Zorana Milanovića utjecala na odnos parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj. Ima li tu nekih zanimljivijih promjena?
HDZ je i dalje na prvom mjestu sa 27,3% podrške ispitanih, što je zapravo jako dobar rezultat obzirom na sve što se dogodilo u zadnjih nekoliko dana. Stranka je očito potpuno konsolidirana i bit će veliko iznenađenje bude li za mjesec dana njihov izborni rezultat manji od nekih 26-27-28%. Drugi je SDP koji je sada na 22,6% podrške”, kaže Krešić.
Most i Možemo dijele treće mjesto sa 8,7% podrške, Domovinski pokret je na 7,9%.
Ostali su svi kumulativno na 14,9%, a neodlučni su na nekih deset %, i to je zaporavo najveća i najznačajnija vijest: “Usporedimo li ove rezultate od vikenda sa rezultatima Crobarometra iz veljače, nema značajnijih pomaka kod svih stranaka osim kod SDP-a koji s pojavom Milanovića bilježi rast od čak 9%. Pritom taj rast nije došao nauštrb stranki poput Možemo ili čak Mosta, nego najviše nauštrb neodlučniih. Drugim riječima, Milanović je očito dovoljno snažan motivator za neodlučne birače lijeve orijentacije da promijene mišljenje i priklone se SDP-u”, kaže Krešić koji ističe da je još rano za zaključke.
“Ovo je samo jedan trenutak, a emocije su očito još snažne, mnoge stvari se tek trebaju i slegnuti građanima i sjesti na svoje mjesto. Oko mnogih pitanja bi tu moglo doći i do promjene stavova sve do trenutka izlaska na biralište, jer situacija se mijenja ne iz dana u dan, nego iz sata u sat. Pitanje je koliko može ova podrška neodlučnih birača biti pouzdana – pitanje je hoće li oni na kraju zaista izaći na birališta, neće li im nešto u međuvremenu zasmetati”, zaključio je Krešić, piše dnevnik.hr.
