Marija Jurić Zagorka legenda je hrvatske književnosti rođena upravo na današnji dan, 2. ožujka 1873. Bila je hrvatska novinarka, spisateljica i feministkinja, a smatra se jednom od najznačajnijih hrvatskih spisateljica 20. stoljeća te prva profesionalna novinarka u Hrvatskoj.
Dugo sustavno prešućivana i osporavana, proglašavana autoricom ‘šunda’ koja u svojim djelima podilazi najnižim čitateljskim instinktima, Zagorka je danas nezaobilazno ime bez kojega bi hrvatska književnost bila znatno osiromašena.
Savjetovali su joj da se primi motike i kuhače. Srećom, nije ih poslušala! Postala je prva hrvatska profesionalna novinarka, najpopularnija hrvatska spisateljica i amazonka hrvatskog feminizma. Unatoč svemu navedenom, do danas nije postignuta potpuna suglasnost o mjestu i ulozi Marije Jurić Zagorke u hrvatskoj književnosti, a nisu razriješene ni mnogobrojne bijele mrlje iz njezine biografije, piše Večernji.
Zagorka je najpoznatija po svom romanu ‘Grička vještica’, koji je je postao kultni klasik hrvatske književnosti i jedan od najprodavanijih romana u Hrvatskoj. Zagorka je također pisala o društvenim i političkim pitanjima te je bila poznata kao zagovornica ženskih prava. Kroz svoje novinske članke i knjige, zalagala se za jednakost spolova i borila se protiv diskriminacije žena u društvu.
Uzbudljiva je to povijesna priča iz burnog 18. stoljeća, začinjena ljubavnim zapletima i intrigama, a sastoji se od sedam svezaka: Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila Marije Terezije i Buntovnik na prijestolju. Unutar razgranate i vrlo zamršene fabule Zagorka u Gričkoj vještici redovito daje i široku panoramu hrvatskoga društva i njegove klasne raslojenosti, a ideološka previranja i borbe na dvoru znalački povezuje sa suvremenim stanjem.
Uz roman Grička vještica treba osobito istaknuti i Zagorkin feminizam, tj. borbu za prava žena. I sama je u memoarskom tekstu Kako je bilo (1953.) napisala da su njezini romani „trebali da probude historijskim događajima borbenost u ženskoj duši”. Odatle i izbor provokativne teme progona vještica, odatle i odabir slobodoumne glavne junakinje, mlade kontese Nere koja hrabro štiti svoju služavku proglašenu vješticom, a na pitanje sudca o tome je li se i sáma bavila vračanjem i liječenjem, prkosno i samosvjesno odgovara: „Ja sam nastojala liječiti samo jednu bolest, a to je glupost! Ali kako vidim, nije mi uspjelo.”
Rođendan Marije Jurić Zagorke važan je podsjetnik na činjenicu da su nakon pet godina, koliko ih nije bilo na tržištu, njezini romani Grička vještica i Kći Lotršćaka objavljeni u novom izdanju Školske knjige.
Osim književnih djela, Marija Jurić Zagorka ostavila je trag i u hrvatskim imenima. Znate li da se prije njenog doba nijedan Hrvat nije zvao Damir niti ijedna Hrvatica Gordana? Upravo je Zagorka izmislila ta imena za svoje likove, a naslanjajući se na narodna imena te se na taj način odupirala germanizaciji i mađarizaciji hrvatskoga jezika. U nastavku vam donosimo popis imena koje je popularizirala upravo Marija Jurić Zagorka:
DAMIR – Gordanina ljubav. Dolazi od riječi “dati i “mir” što bi značilo “davatelj, nositelj mira”.
SINIŠA – Lik iz Gričke vještice. Mlad i neustrašiv, odvažan, plemenit i pošten časnik Trenkovih pandura. Ime dolazi od riječi “sin”.
SOKOL – Tajanstveni vitez iz Plamenih inkvizitora.
VJERAN – Plemić Vjeran Keglević glavni je muški junak djela Jadranka. Ime Vjeran nastalo je od imenice “vjera” i znači “onaj koji je vjeran”.
DARINKA – Ženski lik iz djela Kneginja iz Petrinjske ulice.
DORJA – Ženski lik iz djela Plameni inkvizitori. Dorja je oblik imena Doroteja koje dolazi iz grčkog jezika i znači “dar Božji”.
GORDANA – Lijepa i odvažna glavna junakinja djela Gordana – Kraljica Hrvata. Ime dolazi od riječi “gorda” što znači “ponosna”.
HRVOJKA – Žensko ime koje dolazi od narodnog imena Hrvat.
JADRANKA – Junakinja istoimenog djela. Ime je nastalo od imena Jadranskog mora koje zauzima vrlo važno mjesto u hrvatskom nacionalnom identitetu.
KSENIJA – Junakinja iz djela Republikanci.
NERA – Mlada, hrabra i ponosna velikašica iz Gričke vještice, unuka grofice Suzane Ratkaj. Nera i Siniša najpoznatiji su Zagorkin ljubavni par.
STANKA – Junakinja Gričke vještice.
TAJANA – Ženski lik iz Plamenih inkvizitora. Dolazi od riječi “tajna”.
ZAGORKA – Pseudonim Marije Jurić kojeg je preuzela iz rodoljubnih razloga. Iz poštovanja prema njoj kasnije se često davao kao žensko osobno ime, piše Večernji.
