Kad na snagu stupi Pravilnik o načinu prijave i provođenju vrednovanja prethodnoga učenja, koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo u e-savjetovanje, bit će jasnije gdje se i kako mogu »legalizirati« znanja i vještine koji danas nisu upisani u radnu knjižicu niti se uzimaju u obzir pri zapošljavanju
Neki poslodavci to čine i danas, no uskoro bi trebalo postati pravilo da se, osim svjedodžbe ili diplome, kod budućeg zapošljavanja vrednuju i neformalno stečena znanja radnika. Intencija je u Europskoj uniji da se neformalno i informalno obrazovanje, stečeno radom, volontiranjem, polaženjem tečajeva ili seminara, također priznaju na tržištu rada, baš kao i formalno obrazovanje. Na taj način omogućuje se brži odgovor pojedinca na potrebe tržišta rada i postiže veća motiviranost za cjeloživotno učenje. Uvođenje sustava vrednovanja informalno i neformalno stečenih znanja i vještina i Hrvatska je postavila kao jedan od svojih nacionalnih prioriteta. Nakon što na snagu stupi Pravilnik o načinu prijave i provođenju vrednovanja prethodnoga učenja, koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo u e-savjetovanje, bit će jasnije gdje se i na koji način mogu »legalizirati« znanja i vještine koja danas nisu upisana u radnu knjižicu, niti se uzimaju u obzir prilikom zapošljavanja. Iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kažu da je riječ o procesu koji se neće dogoditi preko noći, već bi zaživjeti mogao u idućih nekoliko godina.
Dokazi i uvjeti
Neformalnim obrazovanjem smatra se svaki oblik obrazovanja koji ne vodi stjecanju nove kvalifikacije. To su organizirani procesi učenja, poput seminara ili tečajeva, usmjereni na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti ili za osobni razvoj. Informalno učenje je pak ono učenje koje nastaje tijekom dnevnih aktivnosti vezanih uz posao, obitelj ili slobodno vrijeme, nije organizirano ili strukturirano, a u većini slučajeva nenamjerno je iz perspektive onog tko uči. Sva ova znanja i vještine ubuduće će se vrednovati prema posebnim programima koje će provoditi ustanove za obrazovanje odraslih, a to su mahom pučka otvorena učilišta, strukovne škole i druge ustanove za obrazovanje odraslih. Uvjet je da imaju rješenje Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih o visokoj razini kvalitete i odobrenje MZO-a za programe vrednovanja, piše Novi List.
Da bi netko pristupio takvom vrednovanju svojih znanja i vještina, morat će priložiti dokaze koje ima o neformalnim oblicima obrazovanja, a uz to i platiti čitav postupak. Dokaz, na primjer, može biti ugovor o radu na određenim poslovima, preporuka poslodavca ili potvrda poslodavca o razdoblju obavljanja određenog posla. Moguće je priložiti i potvrdu o obavljanju volonterskih poslova s opisom stečenih kompetencija, vlastitu izjavu o informalno stečenim znanjima i vještinama ili pak fotografije, odnosno video ili audiouradak kojim potvrđujete svoje vještine. Priznavati se mogu znanja na razini srednjoškolskog obrazovanja.
Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić naglašava da je novi pravilnik podloga za razvoj sustava vrednovanja neformalnog stečenih znanja i vještina, ali ne otvara mogućnost da se to napravi odmah.
Kompliciran proces
– To ne znači da možete doći i reći – imam sva znanja i sve vještine koje su potrebne za kuhara. Nećete tako doći do kvalifikacije kuhara, jer ona podrazumijeva nevjerojatan set znanja i vještina. Ali za neke druge stvari možda možete, recimo za zavarivača REL tehnologijom, ako imate takva znanja i vještine, navodi Živčić.
U času kad dokazujete neko neformalno ili informalno stečeno znanje, postaje nebitno gdje ste nešto naučili.
– Neke stvari dokazivat će se relevantnim dokumentima, neke provjerom znanja i vještina, zato je to vrlo kompliciran proces. Važni su dokazi, ali i provjera. Vjerojatno će to biti skuplji proces nego samo obrazovanje, sve ovisi od širine toga što dokazujete, navodi ravnatelj Agencije.
Najprije, međutim, treba donijeti programe vrednovanja i definirati koje ustanove to mogu provoditi. Kad će novi sustav zaživjeti, ovisit će o kvaliteti ustanova za obrazovanje odraslih, a u Agenciji procjenjuju da to vjerojatno neće biti moguće ove godine.
Izbjeći zloupotrebe
– Mislim da će za veći nacionalni zamah ovakvog vrednovanja trebati nekoliko godina. I u nekim razvijenim europskim državama nije taj postupak lako uspostavljen, niti je jednostavan kako nam se čini. To je vrlo škakljiv teren. Treba ga uspostaviti, ali ako želimo izbjeći zloupotrebe takvih mogućnosti, onda je to zahtjevan proces, upozorava Živčić.
Činjenica je da u priznavanju neformalnog i informalnog obrazovanja kasnimo za ostatkom EU-a, i to za čitavo desetljeće, ali u Agenciji ističu da su od donošenja novog Zakona o obrazovanju odraslih uspjeli postići promjene kakve ne pamtimo. Novi sustav vaučera za stjecanje mikrokvalifikacija pokazao se prihvatljivim, traženim i poželjnim i za građane i za poslodavce. Umjesto čitave kvalifikacije, na taj se način stječu određene mikrokvalifikacije, primjerice za posluživanje hrane, za pripravljanje kozmetičkih proizvoda, za mobilno programiranje…
Vrednovanju prethodnog znanja prema novom pravilniku moći će pristupiti hrvatski državljani, državljani članica Europskoga gospodarskog prostora s prebivalištem u Hrvatskoj, državljani trećih zemalja koji u Hrvatskoj imaju stalno boravište ili privremeni boravak u svrhu rada, kao i osobe kojima je u Hrvatskoj odobrena međunarodna i privremena zaštita.
Raste broj odraslih koji se educiraju
Hrvatska je sudjelovanjem građana u cjeloživotnom obrazovanju na samom europskom dnu, a priznavanje neformalnog obrazovanja moglo bi malo popraviti taj loš rezultat. U Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih tvrde da loša slika Hrvatske nije posve realna, jer bilježimo blagi rast broja odraslih koji se educiraju.
– Nismo još blizu europskog prosjeka, ali nismo ni u katastrofalnoj situaciji kao nekad. Ljudi ne shvaćaju što je obrazovanje, pa ako pitate prolaznika je li u posljednjih mjesec dana polazio neko obrazovanje, on može reći da nije, a upravo ide s nekog seminara, ilustrira ravnatelj Agencije Mile Živčić, piše Novi List.
