Ustavnopravni stručnjak Mato Palić gostovao je u Dnevniku HTV-a te govorio o prijavi predsjednika Visokog kaznenog suda protiv Ivana Turudića.
Priča o imenovanju Ivana Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika dobila je još jedan nastavak. Predsjednik Visokog kaznenog suda, uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda, podnio je pritužbu protiv Turudića zbog povrede Kodeksa sudačke etike. Razlog su njegovi sastanci sa Zdravkom Mamićem u vrijeme kad se protiv Mamića vodila istraga.
– Dok ne preuzme dužnost glavnog državnog odvjetnika, Ivan Turudić je sudac i nalazi se u istoj pravnoj poziciji kao i bilo koji drugi sudac na bilo kojem drugom sudu u Republici Hrvatskoj, naglasio je Mato Palić.
Stegovni postupak
Dodao je da ako se procjeni da je to potrebno, može se pokrenuti postupak povodom ovakve današnje pritužbe za eventualnu povredu Kodeksa sudačke etike ili neki stegovni postupak.
– Dok obnaša sudačku dužnost, on je u jednakoj poziciji kao svi drugi suci. Ako bi se dogodilo da bi stupio na neku drugu dužnost, glavnog državnog odvjetnika, postupak koji je pokrenut ne bi bio završen, on bi morao biti obustavljen jer se ne može donijeti odluka o povredi Kodeksa sudačke etike u odnosu na onu osobu koja u vrijeme donošenja odluke ne obnaša sudačku dužnost, rekao je.
Sudačko vijeće Visokog kaznenog suda će pritužbu dostaviti Turudiću da bi se on očitovao.
– Nakon toga oni će u nekom razdoblju, donose odluku. Na tu odluku sudačkog vijeća ima pravo Turudić uložiti prigovor u roku od osam dana ili onaj koji je podnio pritužbu. Konačnu odluku o prigovoru donosi etičko vijeće koje je sastavljeno od pet članova. Kad ono donese odluku, onda je postupak utvrđivanja povrede dovršen, rekao je Palić.
Naglasio je kako nikakvih posebnih posljedica nema.
– Sam Kodeks sudačke etike u sebi ne sadrži nekakvu odredbu iz koje bi se mogla vidjeti posljedica. Nema propisanih nikakvih sankcija. To je deklaratorna odluka kojom se utvrđuje da je došlo do povrede Kodeksa i to je sve, rekao je.
Razrješenje glavnog državnog odvjetnika
Postupak razrješenja glavnog državnog odvjetnika identičan je kao i postupak imenovanja.
– Ovlašteno tijelo je Hrvatski sabor, podnositelj prijedloga je Vlada Republike Hrvatske. Prethodno se o tome mora očitovati Odbor za pravosuđe te u tom prijedlogu Vlada mora navesti zakonski osnov za razrješenje i obrazložiti prijedlog i onda Sabor o tome glasuje, objasnio je Palić.
Stegovni postupak može pokrenuti predsjednik onoga suda na kojem sudac obnaša dužnost, piše HRT.
– U ovom slučaju to je predsjednik Visokog kaznenog suda. Postupak može pokrenuti i predsjednik Vrhovnog suda, ministar pravosuđa i sudačko vijeće. U konkretnoj situaciji ne smije se ni pokrenuti stegovni postupak vezano za navedeno u pritužbi. Kad protekne tri godine od nekoga događaja, onda se stegovni postupak ne smije pokretati, rekao je Palić.
