Predsjednik Daniel Noboa najavio je 60-dnevnu mobilizaciju vojnika na ulicama i u zatvorima Ekvadora
Ekvador je proglasio izvanredno stanje i rasporedio vojsku na ulice nakon što je najopasniji kriminalac u zemlji, narkobos zvan Fito (44), pobjegao iz zatvora.
Fito, punim imenom José Adolfo Macías Villamar, bio je osuđen na 34-godišnju zatvorsku kaznu zbog organiziranog kriminala, trgovine drogom i ubojstava. Posljednjih 13 godina nalazio se iza rešetaka ekvadorskih zatvora maksimalne sigurnosti. Unatoč tome, i dalje je bio mafijaški šef svih šefova i godinama je kontrolirao sav kriminal u Ekvadoru. Fito je vođa narkokartela Los Choneros koji se od 2011. razvio u najmoćniju i najnasilniju bandu u zemlji. Osim što kontroliraju zatvore, Chonerosi su prisutni i u mnogim gradovima duž ekvadorske obale gdje siju strah i trepet među lokalnim stanovništvom, otimaju i ubijaju ljude, piše Jutarnji.
El Chonero
Chonerosi su se prvi put pojavili 1990-ih kao narkobanda u zapadnoj pokrajini Manabi. Skupina se prvo sastojala od desetak članova, mlađih od 30 godina, i njihova vođe Jorgea Bismarka Véliz España. Véliz España bio je nemilosrdan trgovac drogom koji se “nije libio koristiti nasilje za svoje ciljeve”, kako ga opisuju novine El Diario. Zbog svoje reputacije dobio je nadimak Teniente España (poručnik España) ili El Chonero. Nakon što se preselio u lučki grad Manta, Véliz España uočio je da postoji redoviti tok kokaina koji pristiže u Ekvador iz Kolumbije. El Chonero uspio je ujediniti lokalne narkobande, koje su sudjelovale u transportu narkotika dalje prema jugu, i stvoriti snažnu organizaciju koja je koristila široku kriminalnu mrežu u zatvorima i izvan njih za kontrolu trgovine drogom, reketarenje i organiziranje ubojstava.
Prva prepreka na tom putu bila je lokalna banda Queseros, koja je nadzirala pošiljke kokaina koji su prolazili kroz grad Mantu. Članovima Queserosa nije se svidjelo što su dobili konkurenciju pa su krenuli obilježavati svoj prostor. Uslijedio je niz otmica i ubojstava s obje strane. S vremenom je zavada toliko eskalirala da je privukla pozornost nacionalnih vlasti. No, tada je Véliz España povukao odlučujući potez. Suradnja s tada najvećim trgovcem drogom u Ekvadoru, Washingtonom Pradom Álavom, poznatijim pod imenom Gerald, donijela mu je prevagu. “Chonerosi su krali automobile i motocikle i iznuđivali, ali su onda stupili u kontakt s Geraldom i tako počeli svoje bogatstvo”, rekao je jedan obavještajni izvor za ekvadorsku novinsku kuću Plan V. Kako saznaje think tank InSight Crime, Gerald je u svojim “najboljim danima” iz Ekvadora slao tri do četiri broda tjedno, svaki do vrha natovaren tonom kokaina. Véliz España je ubrzo postao velika meta te je ubijen 2007. godine, prije nego što je njegova organizacija ušla u novu eru kriminala.
Pranje novca
Na poziciji čelnika Chonerosa naslijedio ga je Jorge Luis Zambrano González, Rasquiña, koji je nastavio raditi za Geralda, štiteći njegove pošiljke droge. Predvođeni Rasquiñom, Chonerosi su počeli igrati značajniju ulogu u trgovini kokainom, pomažući u slanju droge u SAD, Meksiko i Europu. Iz Manabija su se proširili i na druge ekvadorske regije – središnju pokrajinu Los Ríos, regiju Pichincha, koja okružuje glavni grad Quito, te pokrajinu Guayas u kojoj se nalazi luka Guayaquil, jedno od ključnih čvorišta kokainskog biznisa.
Glavnu ulogu u jačanju suradnje s Geraldom imao je Fito. Kao financijski stručnjak, Fito je prao novac od Geraldova krijumčarenja kokaina, nadgledao isporuke droge, pa čak i organizirao stanice za točenje goriva za Geraldove brodove s drogom. Fito je nastavio upravljati svojim kriminalnim aktivnostima i nakon što je 2011. uhićen i završio u zatvoru. Taj lukrativni dogovor trajao je sve dok Fito, s policijskim kapetanom i njegovom ženom, nije skovao plan da ubije Geralda. Kako saznaje InSight Crime, Geraldu su podvalili lažne informacije da je jedan građevinski radnik ukrao milijune dolara iz njegove kuće. Građevinski radnik je ubijen, a trojac se pobrinuo da taj slučaj dobije veliku pozornost policije i medija. Tada je u javnost dospio i podatak da je Gerald ukupno prebacio oko 250 tona kokaina kroz Ekvador u Sjevernu Ameriku. Uhićen je 2017. u Kolumbiji i godinu poslije izručen SAD-u gdje služi 19-godišnju zatvorsku kaznu.
Chonerosi su imali sve potrebne kontakte i snagu da se proglase najmoćnijom kriminalnom organizacijom u zemlji. Preuzeli su prostor i strukturu krijumčara koji su pripadali Geraldu. Osim Fita, iza rešetaka su završila i druga dva najmoćnija čovjeka Chonerosa – Rasquiña i Junior Roldán zvan JR. Njih su trojica u zatvorima uspjeli privući nove bande odane Chonerosima, koje su im pomogle u kontroli trgovine drogom. Uspjeh ove strategije bio je rezultat politike ekvadorske vlasti. Naime, vlasti su provodile masovne transfere zatvorenika u nadi da će tako razbiti zatvorske bande. Umjesto toga, transferi zatvorenika su doveli do toga da Chonerosi prošire svoju prisutnost na više zatvora i stvore nove ogranke.
Širenje Chonerosa dovelo je do golemih sukoba s drugim zatvorskim bandama koje im se nisu htjele pridružiti. Rasquiña je pušten iz zatvora 2020. nakon smanjenja kazne. Nekoliko mjeseci nakon izlaska na slobodu upucan je u trgovačkom centru dok je ispijao kavu u društvu svoje supruge i kćeri.
Navodni napadač je uhićen, ali nije otkriveno tko je naručio ubojstvo. Neki mediji i policijska izvješća ukazuju na internu zavjeru koju su vodili Fito i JR, iako ta teorija nije dokazana. Nakon Rasquiñine smrti ponovno je poraslo nasilje u zatvorima.
Rat bandi
Chonerosi, kao i ekvadorska vlada, nisu bili spremni za takav izazov. Neke bande su se odsjekle od Chonerosa i počele surađivati s meksičkim kriminalnim organizacijama.
“Nakon Rasquiñine smrti svaki je vođa bande ponovno preuzeo svoje vodstvo, ohrabren potporom meksičkih bandi. Tako je počeo rat”, objašnjava ekvadorski novinar Mauro Naranjo za InSight Crime.
Rat bandi, koji traje do danas, bio je glavni pokretač porasta broja ubojstava u Latinskoj Americi. Između 2021. i 2022. više od 419 zatvorenika ubijeno je u ekvadorskim zatvorima, često u krvavim masakrima. Rat između sve slabijih Chonerosa i njihovih suparnika zahvatio je cijelu zemlju. Ekvador je 2023. zabilježio porast broja ubojstava od 82 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ohrabrene novcem i oružjem koje su im osigurali njihovi meksički saveznici, ekvadorski krijumčari droge postali su još brutalniji, ostavljajući tijela da vise s mostova ili unajmljujući ubojice da izvrše atentate usred bijela dana. Najuspješniji među njima su Lobosi, koji su istisnuli Chonerose iz Guayaquila i drugih područja. Ako jednoga dana Chonerosi prestanu postojati, Lobosi su prvi na listi onih koji će zauzeti njihovo mjesto najmoćnije ekvadorske kriminalne organizacije.
“Fito se za to vrijeme skriva u kaznionici u Guayaquilu, strahujući za svoj život”, kaže Naranjo. Glasnogovornik vlade Roberto Izurieta rekao je da je Fito dobio dojavu da će biti premješten iz zatvora gdje je živio u prostranoj ćeliji. Smatra se da je pobjegao samo nekoliko sati prije planiranog transfera.
Neutralizacija kriminalnih skupina
Ekvador je proglasio izvanredno stanje nakon što je Fito pobjegao iz zatvora, a u najmanje šest zatvora izbili su veliki nemiri. Zatvorenici su čak uzeli zatvorske čuvare kao taoce i prijetili da će ih ubiti. Predsjednik Daniel Noboa (36), na dužnosti od studenoga, najavio je 60-dnevnu mobilizaciju vojnika na ulicama i u zatvorima Ekvadora te im naredio da “neutraliziraju” kriminalne skupine. Nedugo nakon što se Noboa obratio javnosti, skupina ljudi naoružana puškama i granatama upala je u zgradu nacionalne televizije i uzela radnike za taoce.
Čelnici Ekvadora i prije su proglašavali izvanredno stanje, ali Noboina izjava o otvorenom oružanom sukobu s bandama prva je u povijesti te zemlje. Tijekom predsjedničke kampanje Noboa je obećao da će se protiv organiziranog kriminala boriti jačanjem sustava socijalne sigurnosti i ulaganjem u obrazovanje. Ali, nakon ubojstva predsjedničkog kandidata i novinara Fernanda Villavicencije Noboina retorika se okrenula prema militarizaciji, obećavajući više ovlasti za oružane snage.
Međutim, čini se da je politika borbe protiv kriminala još jednom potaknula novi val sukoba bandi, umjesto da ih je ugušila. Noboina administracija priznala je da je jedan od njegovih političkih prijedloga, a riječ je o gradnji novih zatvora visoke sigurnosti u koje bi se prebacili zatvoreni vođe bandi, možda pokrenuo ovaj najnoviji val nasilja. Noboa je proglasio rat bandama, ali njegova strategija zasad pokazuje malo uspjeha, piše Jutarnji.
