Brža i teža oštećenja javljaju se kod konzumacije lužnatih tekućina jer brže ‘prianjaju‘ uz sluznicu, a kiselina stvara štetu u želucu
Čak četiri slučaja trovanja zabilježena su nakon konzumacije gaziranih pića – jedan u Rijeci, a tri u Zagrebu.
O čemu se radi i kakve su posljedice te kakvu hranu jedemo i kakvu vodu pijemo, bilo je riječi u emisiji Otvoreno HTV-a, prenosi Jutarnji.
Prvi pacijent iz KBC-a Zagreb, nakon što je imao blaže simptome nakon konzumacije gaziranog pića – otpušten je kući. Utvrđeno je da ima blaže endoskopske ozljede nepca i gornjeg dijela jednjaka. Kod drugog pacijenta utvrđeno je da nema kaustičkih ozljeda jednjaka, i on je imao blaže simptome, kazala je doc. Mirjana Kalauz, gastroenterolog Odjela intervencijske gastroenterologije KBC Zagreb.
Dodala je kako su obojica primijetila pečenje i bol u ustima i bol te otežano gutanje, a to su simptomi kod ‘digestije korozivnih sredstava. Oporavak neće biti dugotrajan, pacijent će moći već danas uzimati kašastu hranu, a kroz par dana moći će prijeći na normalnu hranu.
‘Brža su i teža oštećenja sluznice kod lužnatih tekućina‘
– Takve ozlijede javljaju se nakon ‘konzumacije‘ sredstava za čišćenje koje pacijenti mogu uzeti nenamjerno ili namjerno. Razlika je između uzimanja kiselih i lužnatih tekućina – brža su i teža oštećenja sluznice kod lužnatih tekućina obzirom da su ona viskozna i brže ‘prianjaju‘ uz sluznicu. Kisele tekućine brže skliznu kroz jednjak i više ‘štete‘ stvaraju tek u želucu, napomenula je Kalauz.
Prof. Ernest Meštrović, prodekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu nije želio odgovoriti na pitanje – o čemu se u ovom slučaju radilo.
– Trebamo vidjeti nalaz i onda rekonstruirati koji se scenarij dogodio. Od ozbiljnih proizvođača očekujemo, a Coca-Cola to jest – da imaju kvalitetan sustav kvalitete koji bi mogao prevenirati ovakve neželjene slučajeve. Trebaju imati rigorozne kontrole kvalitete i one bi trebale utvrditi postojanje kontaminanta koji bi mogao ugroziti zdravlje. Jako je čudno što se ovdje dogodilo, kazao je.
Dvije različite linije i dvije različite tehnologije
Komentirajući da se Romerquelle puni u Austriji, a Coca-Cola u plastičnoj boci – u Zagrebu, potvrdio je da se radi o dvije različite linije i dvije različite tehnologije.
– Nakon što se pogon očisti, mora se raditi analiza i to se mora ponavljati sve dok se ne utvrdi neutralni ispir. To se moralo napraviti. Kontrola proizvodnje morala je dati zeleno svjetlo da se idu puniti boce. Teško mi je vjerovati da se radi o sustavnom previdu, dodao je Meštrović.
Analiza kiselosti vode je gotova za minutu, dodao je – to rade studenti na prvoj godini fakulteta. Ne može se doznati o kojoj kiselini/lužini je riječ, ali se može utvrditi je li tekućina opasna po zdravlje. Vjeruje da njegovi kolege već imaju naznake o čemu se radi.
– Sustav kontrole u Hrvatsku, ulaskom zemlje u Europsku uniju – posložen je onako kako to propisuju europski propisi. Državni inspektorat kontrolira ulaz hrane na granici RH, a provode se i određene kontrole i monitorinzi unutar Hrvatske. Najvažnije je to što su proizvođači sami najodgovorniji za stavljanje na tržište ispravnu hranu – oni su ti koji moraju provoditi sustavne kontrole, kazala je prof. Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zdravstvenu ekologiju u NZJZ “Andrija Štampar”.
Potvrdila je da sve velike kompanije imaju dobro razvijen HACCP sustav za kontrolu proizvodnje, ali i svih ulaznih sirovina.
‘U zadnjih par godina u kontrolama posebno iskaču pesticidi‘
– U zadnjih par godina u kontrolama hrane ‘iskače‘ – su ostaci pesticida. To je broj jedan. Tu su i mikotoksini, raznorazni aditivi. Imate slučajeva i kad kvaliteta proizvoda ne odgovara. Ima i dosta neispravnih uzoraka. To je sve skupa oko 8 do 8 posto uzoraka, ovisi koliko je ukupno analiziranih uzoraka, napomenula je Bošnir.
– Kad dođe do incidenta, ili potencijalnog incidenta aktivira se sustav brzog uzbunjivanja za hranu i za hranu za životinje. Sustav funkcionira 24 sata, 365 dana u godini i mi promptno reagiramo na svaki incident, pa čak i na potencijalni incident, naglasio je Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a.
Dodao je kako Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu radi procjenu rizika od opasnosti iz hrane i rezultati se na daljnje postupanje predaju Državnom inspektoratu – potom inspektori izlaze na teren.
– Bitno je naglasiti da je sustav potpuno transparentan i da se sve informacije o opozivima proizvoda mogu pronaći na mrežnim stanicama Inspektorata, Državne agencije za poljoprivredu i hranu i na Facebooku.
Naglasio je kako veliku ulogu u svemu ipak imaju proizvođači hrane i njihov sustav samokontrole.
‘HAPIH nije dobio nikakve informacije‘
Vezano za ovaj slučaj trovanja gaziranim pićima, kazao je Knežević – Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu nije zaprimila nikakve informacije.
– Ono što smo mogli iz medija, na teren je izašao Državni inspektorat. Vjerujem da će oni brzo i učinkovito doći do spoznaja – što je posrijedi. Može se dogoditi da nam na stol dođe zahtjev za procjenom rizika – i mi ćemo na to odgovoriti, dodao je.
Govoreći o nalazima analiza pića prof. Bošnir je kazala kako se u mineralnoj vodi svakako mogu naći ostaci pesticida, ostaci policikličkih aromatskih ugljikovodika, teški metali te mikrobiološka onečišćenja.
Kod složenijih pića, poput onih na bazi voćnih sokova – tu su u pitanju i mikotoksini, konzervansi, antioksidansi, bojila i čitava paleta aditiva u nedozvoljenoj količini, naglasila je, prenosi Jutarnji.
Četvrti slučaj trovanja, treći u Zagrebu: Riječ je o muškoj mlađoj osobi, u klinički dobrom stanju
