Intervju ministra obrane Borisa Pistoriusa glavna je tema u njemačkim i europskim medijima
Njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio je da bi mogla postojati prijetnja rata u Europi, dok je branio odgovor svoje vlade na nove prijetnje, uključujući rusku agresiju i uskob na Bliskom istoku.
U intervjuu za njemačku televiziju ZDF, Pistorius, inače član Scholzove Socijaldemokratske stranke, rekao je da će nacije poput Njemačke morati povećati sposobnost svojih oružanih snaga za održavanje mira u regiji te da moraju promijeniti svoj mentalitet u kojemu bi rat bio moguć.
– Trideset godina mirovnih dividendi, 30 godina bez Varšavskog pakta kao prijetnje značile su da Bundeswehr, kao ni druge oružane snage, nisu u stanju u kakvome bi inače bile, rekao je za ZDF a na engleski je preveo Newsweek.
Podsjetimo, ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela u veljači 2022. godine, šokirala je mnoge u Europi u kojoj se rat širokih razmjera nije dogodio od Drugog svjetskog rata, a prijetnja napada nije se dogodila od kraja Hladnog rata 1990-tih godina.
Od početka sukoba u Ukrajini, neke su europske države povećale izdvajanja za obranu, a NATO je ojačao snage raspoređene duž istočnog krila Europe koje graniči s Rusijom. Ubrzo nakon invazije Moskve, Scholz je najavio povećanje njemačkih vojnih izdataka od 100 milijardi eura.
– Ne možete ti nadoknaditi potrošnju u 19 mjeseci. Niti kroz proizvodnju, niti kroz nabavu, niti kroz bilo što drugo. Naš standard za jačanje obrane mora biti što brži i energičniji, rekao je Pistorius.
– Moramo se naviknuti na ideju da bi u Europi mogla postojati prijetnja ratom. To znači da moramo biti spremni za rat. Moramo ojačati obranu i pripremiti Bundeswehr i društvo za to, rekao je Pistorius.
Nije obrazložio je li mislio na prijetnju iz Rusiji ili nešto drugo, a Pistoriusov intervju podignuo je veliku prašinu u Europi. Podsjećamo, riječ je o zemlji koja se nećkala oko pomoći Ukrajini i dugo je oklijevala aktivnije se involvirati u sukob na istoku Europe.
U srpnju je njemačka vlada odobrila nacrt proračuna kojim bi se troškovi obrane podigli na 2% BDP-a koji je postavio NATO za zemlje članice. Sljedećeg mjeseca, izvijestio je Reuters pozivajući se na vladine izvore, takva je strategija odbačena u korist petogodišnjeg plana od 2%, prenosi Jutarnji.
Na upit o zabrinutosti da se Njemačka, u kojoj je nakon pandemije zabilježena visoka inflacija, ne privikava dovoljno brzo na prijetnju rata, Pistorius je rekao: “Sve što je pokvareno u 30 godina ne može se nadoknaditi u 19 mjeseci.”
Boris Pistorius
Dodao je međutim da će do kraja godine vlada posvetiti više od dvije trećine od 100 milijardi eura “posebnog fonda” za vojne ugovore. Pistorius je ipak upozorio da je “problem u tome što ugovori još uvijek ne osiguravaju izravno proizvodnju i isporuku”
– Za to je opet potrebno vrijeme.
Njemačka se suočila s nizom kritikama zbog sporog odgovora na rusku invaziju i zbog odbijanja da posudi Ukrajini neke od svojih tenkova Leopard dok je Kijev čekao na narudžbu obnovljenih. Nakon što su drugi saveznici ponudili svoje, pristala je poslati 18 novijih tenkova Leopard.
‘Rusija se ne može poraziti jer ima jednu vojnu prednost nad Zapadom, a možda čak i Kinom‘
