Sudac Radovan Dobronić zamjera svojim kolegama što nisu proučili odredbe Istanbulske konvencije kojih bi se i Hrvatska kao potpisnica trebala pridržavati.
Suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda RH iznijeli su svoje mišljenje o uvođenju femicida, kao posebnog kaznenog djela u Kazneni zakon. Osvrnuli su se i na sve ostale najavljene izmjene i uputili iz Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Smatraju, kako je malo prije službeno potvrđeno, da je obrazloženje s kojim se femicid uvodi u Kazneni zakon neprihvatljivo. No, s njima se, kako je naveo, ne slaže predsjednik Vrhovnog suda RH sudac Radovan Dobronić. Podsjeća na odredbe Istanbulske konvencije na koju su, smatra, njegovi kolege zaboravili.
Je li to diskriminacija muškaraca?
Suci Kaznenog odjela ocijenili su da se femicid, kojim se uvodi već kaznenopravna zaštita žena, zasniva na spolnoj diskriminaciji.
“Zato je suprotan ravnopravnosti spolova kao jednoj od najviših vrednota ustavnog poretka”, navodi se u mišljenju Kaznenog odjela Vrhovnog suda RH.
“Osim toga, stupnjavanje ljudskog života prema vrijednosti osobe strano je kaznenom pravu. Izdvajanje ubojstva žene izgleda da se životu žene daje veće vrijednost od života muškaraca, što je ustavnopravno neprihvatljivo”, navode među ostalim suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda u svom mišljenju.
Evo što na sve kaže Dobronić
Predsjednik Vrhovnog suda, sudac Dobronić ne slaže se s tim stavom te upozorava da su se njegovi kolege pozvali samo na Ustav RH, Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, te pojedine zakonske komentare i stručne članke.
“Međutim, uopće se nisu osvrnuli na Konvenciju Vijeće Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Riječ je o Istanbulskoj konvenciji koja propisuje da se posebne mjere koje su potrebne za sprječavanje i zaštitu žena od rodno utemeljenog nasilja neće smatrati diskriminacijom”, podsjeća Dobronić.
Drugim riječima zamjera sucima Kaznenog odjela što su zanemarili Istanbulsku konvenciju koja, uz ustalo nalaže zemljama potpisnicama da osiguraju da ove mjere budu utemeljene na razumijevanju rodno utemeljenog nasilja nad ženama i nasilja u obitelj, i da su usredotočene na ljudska prava i sigurnost žrtve.
Preblage kazne za ubojstva žena
Dobronić podsjeća da su i prema aktualnom Kaznenom zakonu za ubojstva žena mogle biti izricane puno teže kazne, a nisu.
“Kazne koje su izricane bile su preblage, pa zato nisu ispunile svrhu prevencije. Stoga ne odbacujem svaku osnovanost prijedlog izmjene Kaznenog zakona kojom bi se posebno i strože reguliralo nasilje nad ženama”, zaključio je sudac Radovan Dobronić, piše N1.
