Europski dužnosnici i stručnjaci zabrinuti su da bi Rusija mogla iskoristiti kaos izazvan napadom Hamasa na Izrael i još više približiti Kremlj Iranu, savezniku palestinske militantne skupine.
Nema znakova da je Rusija pružila materijalnu podršku ili čak unaprijed znala za iznenadni napad koji se dogodio u nedjelju, a u kojemu je poginulo najmanje 900 Izraelaca, a ogroman broj je otet i odveden u pojas Gaze, gdje je Izrael započeo s osvetničkim napadima. Izraelski ministar obrane Yoav Gallant u ponedjeljak je izjavio kako je naredio totalnu opsadu regije. “Nema struje, hrane, plina, sve je zatvoreno,” rekao je tada, prenosi Foreign Policy.
Ipak, Hamas dobiva značajnu podršku Irana, sve bližeg saveznika Kremlja koji je za rusku invaziju na Ukrajinu dao tisuće takozvanih dronova samoubojica. Napad na Izrael, jednog od najbližih saveznika SAD-a, nije samo otvorio priliku za rat na dvije fronte na Bliskom istoku, već je i stvorio pritisak na zalihe oružja i političku volju SAD-a i Europe. Kriza se dogodila u trenutku kada Zapad već ionako ima problema s izdvajanjem streljiva i novca za ukrajinsku protuofenzivu.
“Rusi bi sigurno željeli podijeliti Zapad i stvoriti dodatne probleme”, kaže bivši latvijski ministar obrane Artis Pabriks. “Sve se mora dogoditi istovremeno. Rusi se nadaju da će netko zaključiti da je to preteško.”
Rusija će vjerojatno postupati pažljivo s obzirom na duge povijesne i diplomatske veze s Izraelom. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom godina su stvorili bliske odnose, a Kremlj shvaća zabrinutosti Izraelaca izazvane tunelima Hezbolaha koji idu iz Libanona ispod izraelske granice. Čak su osnovali i zajedinčku radnu skupinu za raspravu o povlačenju svih stranih vojnika iz Sirije.
Kremlj nije osudio napad Hamasa. Izrael se suzdržao od pune osude ruske invazije na Ukrajinu i zauzeo neutralnu poziciju po pitanju ilegalne ruske aneksije Krima 2014. godine. Potez su osudili tek četiri godine kasnije.
U Izraelu žive stotine tisuća ruskih građana, a oko 1,5 milijuna Izraelaca govori ruski. Izrael je Ukrajinu podržao diplomatski, no nije joj poslao oružje, usprkos činjenici da je njegova industrija oružja vrijedna 12 milijardi dolara. Rusija se nada da će se Izrael nastaviti držati po strani u tom ratu, kaže Jonathan Lord, viši suradnik i direktor programa za sigurnost na Bliskom istoku u američkom think-tanku Centar za novu američku sigurnost. “Ipak, ako se Rusija nađe još jače stjerana u kut u Ukrajini, Iran će biti u poziciji zahtijevati više”, poput traženja da im Rusija da protuzračne sustave, napredne borbene zrakoplove, a možda čak i pomoć s nuklearnim programom.
“To će imati direktne posljedice na sigurnost Izraela i čitave regije”, kaže Lord.
Iako je SAD već obećao podršku Izraelu, odgovor Europe nije odmah bio jasan. Očekuje se da će se europske zemlje dogovoriti o mogućnosti pružanja vojne pomoći Izraelu, no mnogi dužnosnici već sad se boje kako su njihove vlade iscrpljene Ukrajinom, prenosi N1.
“Suočavamo se s ogromnim nestašicama streljiva zbog Ukrajine”, rekao je jedan anonimni njemački dužnosnik.
Europski dužnosnici nadaju se da će izralesko proglašavanje rata skrenuti pažnju kontinenta na prijetnju terorizma koja dolazi iz palestinskih teritorija. Ta prijetnja je pomalo zaboravljena budući da se Europa fokusirala na pružanje pomoći i protuterorističke stavove u Africi.
“Nadam se da će Europa odustati od ikakvih iluzija po pitanju Palestine i tamošnjih vladajućih sila”, rekao je jedan anonimni europski diplomat koji je izrazio posebnu zabrinutost oko veza između Teherana i Rusije.
Bivši latvinski ministar Pabriks kaže kako će europske zemlje vjerojatno pomoći Izraelu istražiti promašaje obavještajnih službi do kojih je došlo prije napada Hamasa i identificirati zemlje koje su pomogle podržati militantnu skupinu. Wall Street Journal u nedjelju je izvijestio kako je Hamas pomogao Hamasu pripremiti napad i odobrio ga prije tjedan dana. Iranska konvencionalna kopnena vojska eksponencijalno se poboljšala u posljednjih deset godina.
Stručnjak na institutu Hudson Michael Doran za Foreign Policy kaže kako je Quds, posebna iranska jedinica u korpusu Iranske revolucionarne garde, pomogla izgraditi vojno pripravne posrednike Teherana diljem Bliskog istoka, ali i pomogla Hamasu pojačati svoje taktičke vještine. Hamas je uspio probiti ogradu na granici Haze i preplaviti izraelska sela koristeći paraglajdere i rakete kućne izrade protiv jedne od tehnološki najnaprednijih vojski svijeta.
