“Izgaranje plastike uvijek je vrlo opasno jer uz trenutačno onečišćenje zraka i okoliša ima i dugotrajne posljedice zbog taloženja raznih opasnih čestica u okolišu”, upozorava toksikolog prof. dr. Franjo Plavšić na moguće probleme zbog velikog požara u Osijeku.
Dodaje da je uvijek kad gori plastika vrlo velika opasnost i za ljude i za okoliš.
“Osim ugljičnog monoksida i dioksida pojavljuju se i drugi plinovi, ali i zbog svoje kancerogenosti vrlo opasni dioksin. Tijekom takvih požara nastaje puno opasnih produkata i zato je važno da ljudi slušaju uputstva nadležnih službi poglavito da ne ostaju na otvorenom”, objašnjava prof. dr. Plavšić.
Dodaje da je važna dobra zaštita vatrogasaca koji takve požare trebaju gasiti samo punom opremom jer ne smiju udisati zrak s otvorenog već imati opremu s kisikom. Isto se odnosi i na policajce koji osiguravaju požarište. Dobar primjer je davni požar u zagrebačkoj spalionici Puto kad su policajci koji su osiguravali teren na kraju završili u bolnici na Jordanovcu”, objašnjava potrebu za zaštitom prof.dr. Plavšić, piše Jutarnji list.
Naglašava da nakon što se osječki požar ugasi problemi neće završiti. Naime, zrak će se vjerojatno raščistiti brzo uz pomoć vjetrova, ali problem bi mogla biti onečišćena polja i vrtovi.
“Problem nisu samo plinovi već i čestice koje se na tlu mogu taložiti jako dugo. Dioksini i dibenzodioksini mogu se zadržati godinama na poljima, vrtovima koji onda postaju neadekvatni za uporabu odnosno uzgoj hrane za ljude i stoku”, upozorava prof.dr. Plavšić.
Požar koji je planuo noćas na deponiju uskladištene plastike osječke tvrtke “Drava International” proširio se i na zgradu, a vatrogasci su iz objekta izvukli 1500 litara natrijeve lužine i 1000 litara hidroklorida (HCL), izvijestili su u srijedu iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
‘Važno je zaštititi pluća i bronhe, moguće su dugoročne respiratorne infekcije‘
O opasnostima požara za dišni sustav razgovarali su iz Jutarnjeg lista s akademikom Miroslavom Samaržijom, predstojnikom klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb.
“Kod požara vrlo lako stradavaju dišni putovi pa je zato izuzetno važna prevencija odnosno da se sve poduzme da se zaštite pluća i bronhi. Naime, kod onih koji su izloženi takvom dimu najprije se događa izravno gušenje koje nastaje zbog ugljikovodika odnosno nedostatka kisika, a osoba ima osjećaj kao da se utapa u vodi i zato je vrlo važno omogućiti joj što prije dovod kisika. Uz to, ono što izgara direktno iritira dišne putove odnosno oštećuju se stanice respiratornog epitela i to izaziva imunološku reakciju organizma”, objašnjava akademik Samaržija.
Dodaje da se kod ljudi koji se nadišu bilo kakvih toksičnih plinova izravno iritira i oštećuje respiratorna sluznica i epitel. To izaziva respiratorne infekcije koja se moraju, ponekad i duže vrijeme, liječiti.
“Moguć je i odgođeni odnosno kasniji loši učinak na dišni sustav odnosno oštećenja za koje se ne zna hoće li cijeliti brzo ili sporo. Cijeli dišni trakt je pun osjetljivih stanica, a ono što nastaje bilo kakvim gorenjem snažno oštećuje te puteve čak i gore nego li primjerice duhan. Zato oni koji nisu uključeni u gašenje trebaju se što prije maknuti s područja požara ne bi li zaštitili svoje zdravlje”, kaže akademik Samaržija.
