Političke kampanje već su počele, a u zemlji u kojoj sve više građana ima problema s mentalnim zdravljem neke su potpuno promašene.
Iako su SDP-ovu kampanju sa “štrikom oko vrata” svi osudili, političari su taj izraz počeli svakodnevno koristiti. “Vi ste premijerski kandidat u ostavci sa štrikom oko vrata”, rekao je premijer Andrej Plenković. “Kad već spominjete štrik, znate tko ga stavlja oko vrata hrvatskim umirovljenicima – Vi i Vaša vlada”, rekao je saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin.
“Bio je, ja mislim drugi album od Clasha – Give em enough rope, dakle dajte im dovoljno špage ili štrika, pa će se već sami objesiti”, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović.
Poplava štrikova u raznim političkim kontekstima pojavila se nakon neukusnog i opasnog “vizuala” koji je i dalje na SDP-ovom Facebooku, a koji citira buduće umirovljenike. Strahuju da neće imati za kruh, pa zaključuju kako je bolje štrik oko vrata nego se mučiti.
Čim je izišla neprimjerena poruka reagirali su umirovljenici i upozorili na izrazito visok postotak starijih osoba među onima koji su počinili suicid, a kad su vidjeli da se sintagma sada koristi za politička prepucavanja – to je kažu previše.
“Sve nakon toga dana je previše, obzirom na činjenicu da u ukupnom broju osoba koje su počinile suicid je preko 40 posto osoba starijih od 65 godina. Svaka eksploatacija dalje jedne takve poruke je izuzetno negativna pogotovo u ovom sada stanju sveioćeg siromaštva i stanja umirovljenika”, rekao je Milivoj Špika iz Platforme Umirovljenici zajedno
Sam nagovještaj suicida nekome bi mogao postati okidač – neumorno ponavljaju psiholozi i psihijatri, no čini se to se nije primilo u društvu kao opasna i neukusna sintagma, piše Dnevnik.hr.
“Sve više ljudi je, ajmo reć ranjeno zato je važno i razumjeti odgovornost ljudi koji su na određenim funkcijama, koji na određeni način predstavljaju autoritet pa čak možda i uzor – da paze što govore, kako ne bi, ma ne namjerno nego nehotično, čak možda i metaforički poslao poruku koju bi netko mogao krivo interpretirati”, rekao je Boris Blažinić, prof. psihologije i sudski vještak
U Hrvatskoj je samo lani suicid počinilo 529 osoba, pa takve sintagme uopće ne bi smjele biti u javnom prostoru, osobito političkom i to za skupljanje poena pred kampanju, kažu komunikacijski stručnjaci.
“U kampanji nije rijetkost da se poseže za tim nekim katastrofičnim posljedicama koje se predviđaju, ako ne dođe do promjene na vlasti. Međutim u ovom konkretnom slučaju aludiranje na suicid je zapravo nešto što je neprimjereno, neprihvatljivo i još k tome korištenje tih kolokvijalnih frazema koji spuštaju stilsku razinu na jedan ulični rječnik je nešto što pokazuje i neprimjerenost i nedostatak kreativnosti”, istaknula je komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček.
