Obrtnika i majstora svih profila nedostaje više nego ikad prije. Samo u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj je otvoreno 900 građevinskih obrta, a unatrag pet godina 3163. Istodobno, nastavlja se obnova nakon potresa te nedavnih olujnih nevremena, a ni uobičajena gradnja nije stala. Niču kapaciteti za turistički smještaj, stanova i dalje na tržištu manjka. U središnjem dnevniku HTV-a, nedostatak radne snage i moguće načine otklanjanja ovog problema, komentirao je i Adolf Cvanciger, potpredsjednik HOK-a.
Potpredsjednik HOK-a, Adolf Cvanciger, osvrnuo se na razloge za visoke cijene i nedostatak kvalificirane radne snage u Hrvatskoj, piše vijesti.hrt.hr.
– Suštinski su veliki razlozi za to. Ništa se nije dogodilo preko noći. Naime, poznato je da u Hrvatskoj već duže vremena nedostaje majstora. Sada je kulminacija nakon potresa i svih nesreća koje su nas pogodile. Tu je i gospodarski procvat, odnosno gospodarstva aktivnost koja je donijela svoje. Majstori, kao ljudi koji su na tržištu, su apsolutno tražena roba u svim djelatnostima. Vidimo da u nekim djelatnostima poput građevine, dolazi da su majstori u velikom deficitu, rekao je.
‘Posao za mlade zagarantiran, ali…’
Cvanciger je komentirao i činjenicu da je sve manje mladih zainteresirano za rad u ovom sektoru. Ustvrdio je kako je stvaranje majstora “dugoročni proces”.
– Ne možete postati majstor preko noći, kao što ne možete ne biti majstor preko noći. Svi oni koji su majstori i rade takav posao na takav način su apsolutno zaposelni i imaju posla. Mi u ovom trenutku ne možemo stvoriti majstora za mjesec dana. To je dugoročni proces od tri do četiri godine. HOK provodi apsolutno koristi sva svoja znanja i umijeća da dođemo majstora na takav način da on nakon svog školovanja i nakon što dobije diplomu, bude na tržištu aktivan i da ima posla, kazao je.
Jednom kada majstori prođu obuku i dobiju diplomu, istaknuo je da je posao za njih “zagarantiran”.
– Posao je u ovom trenutku zagarantiran. Deficitarna su sva zanimanja, pogotovo ona koja se rade vještinom obrtničikih ruku, ustvrdio je.
Majstorski ispit položilo 800 polaznika
Potpredsjenik HOK-a rekao je kako je ove godine Hrvatska dobila 800 novih majstora. Ustvrdio je da je to “veliki broj za populaciju kakvu mi imamo”.
– Mi smo ove godine kada smo imali svečanu akademiju HOK-a, ispromovirali 800 novih majstora. To je jako veliki broj za populaciju kakvu mi imamo. Trend se sigurno mijenja i unazad dvije do tri godine imamo jako pozitivne pokazatelje što se tiče toga, kazao je.
Poručio je kako HOK provodi “velike i značajne aktivnosti” kako bi se “promijenila slika negativnih trendova”.
– 800 novih majstora apsolutno govori u tom smjeru. Mi kao HOK provodimo velike i značajne aktivnosti u suradnji s nadležnim ministarstvom da promijenimo tu sliku, pogotovo negativnih trendova koji se odnose na upis u srednjoškolskih zanimanjam, pogotovo onih koja se tiču strukovnog obrazovanja, zaključio je.
Dio radnika ne ostaje u struci, neizdavanje računa sve veći problem
Cvanciger je rekao kako mladi ljudi ponekad napuštaju struku jer “nisu spremni praktički zagaziti u realan sektor”. Dodao je kako danas ipak imaju priliku postati “kreatori svoje zarade”.
– Tu imamo jedan disbalans što mladi ljudi nisu spremni praktički zagaziti u realan sektor samostalnog života. Ta jedna stepenica uvijek nedostaje. Opet kažem, danas su vremena takva da u nedostatku kvalificirane radne snage, imamo tu priliku da odmah “uskoče u taj brod” i da postanu sami svoji kreatori djelatnosti i zarade, kazao je.
Osvrnuo se i na rastući problem neizdavanja računa u trenutku kada je mnogima isti potreban kako bi mogli poslovati s osiguravajućim kućama.
– Mi u HOK-u smo apsolutno na svojim stranicama i platformama došli do toga da ljudima koji koriste usluge obrtnika da ih provjeravaju kroz obrtni registar koji je dostupan na stranicama HOK-a. Sve je provjerljivo i digitalizirano. Ljudi mogu nazvati nadležno udruženje obrtnika u bilo kojem mjestu u Hrvatskoj. Može se provjeriti ima li majstor diplomu. Ako majstor ne izdaje račun, to je nelegalan posao. HOK apsolutno ne podupire takav način rada, to je rad na crno, zaključio je.
Posla sve više, radnika sve manje
Zahuktava se obnova nakon potresa. I ova obiteljska katnica došla je na red. Tek nakon što su ogoljeni zidovi, postalo je jasno koliko je oštećena. A potraga za majstorima otkrila je da ih nasušno nedostaje. Zlatko Prosinečki u ovom je poslu više od četrdeset godina i ističe da nikad nije bilo teže pronaći majstore, osobito one od kojih se traži preciznost i finoća u izvedbi.
– Soboslikar, maler, pa ne može on samo tako raditi, to je kao da ja ili vi farbate, kad on oboja zid, kada ga on pogleta, to mora biti precizno, rekao je.
– Sve su deficitarne, ali ove je najteže naći jer su toliko poslom zatrpani. Sada dobro prolaze “fušeri”, oni sada dobro prolaze. Oni čak imaju i veću cijenu od obrtnika, hvataju priliku gdje mogu, napravi kako napravi, nastavio je Zlatko.
Austrijski model kao moguće rješenje
Traženi su i krovopokrivači. No mladi ne žele biti ni limari ni tesari. Oni koji i upišu i završe školu, često ne ostaju u toj struci, iako ime je plaća od 1200 do 2000 eura.
– Austrijski model je kad upišu srednju školu dobiju odmah staž, država im financira nekakvu plaćicu, plus nešto od Europske unije i oni su već na taj način potaknuti da idu u tome smjeru. Ovo je jako teško zanimanje. Pa kad bi i bio benificirani radi staž, primjerice do 55. godine, možda bi netko išao. Mislim, tko može sa 65 godina hodati po krovu, zapitao se krovopokrivač Ivan Markanović.
– Ne može bitko, meni je već s 45 godina vrlo teško, ustvrdio je.
Velika potražnja i za vodoinstalaterima
Nedostaje i vodoinstalatera. Posla je napretek jer nekretnine grade i domaći i strani investitori. Ni obrtnici u Umagu ne mogu prihvatiti sve poslove koji im se nude.
– Povećana je potražnja, strašno se ulaže na sve strane ovdje u Umagu, zanimljivo je to da ste nekad bili ljubomorni što bi vam netko uzeo posao, sada vam samo čini uslugu, kazao je Vedran Grižančić, obrtnik za vodoinstalacije, grijanje i plin.
HOK: U Splitsko-dalmatinskoj županiji otvoreno više od 150 obrta
Najviše je građevinskih obrta lani otvoreno u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Čak 150. Slijede Istarska županija pa Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Unatoč strelovitom porastu broja građevinskih obrta i dobrim plaćama, do majstora je teško doći, a posla ima i previše, piše vijesti.hrt.hr.
