Psihologinja Gemma Harris objašnjava kako je dokazano da hodanje, kao i tjelovježba općenito, smanjuju simptome depresije i anksioznosti, i poboljšavaju san i pamćenje
Klinička psihologinja Gemma Harris uporna je u svakodnevnim šetnjama. Ona objašnjava kako je dokazano da hodanje, kao i tjelovježba općenito, smanjuju simptome depresije i anksioznosti, i poboljšavaju san i pamćenje, prenosi 24sata.
1. Hodanje nam pomaže da se osjećamo bolje
To je zato što se; prvo, disanje svježeg kisika i rast krvnih žila javljaju u područjima mozga koja su povezana s racionalnim razmišljanjem, kao i društvenim, fizičkim i intelektualnim performansama, objašnjava Harris.
Drugo, tjelovježba smanjuje hormone stresa i povećava serotonin i norepinefrin, kemikalije u mozgu za koje se zna da ubrzavaju obradu informacija. Tijekom i nakon vježbanja, endorfini i dopamin, oslobađaju se u tijelo i mozak te ostvaruju učinak na poboljšanje raspoloženja.
2. Hodanje pomaže razbistriti um
Prednost hodanja je da je ono obostrano stimulirajuće, što može dovesti do jasnijeg uma. Postoje psihološki tretmani sa dokazima, kao što je desenzibilizacija i reprocesiranje pokreta očiju, koji iskorištavaju pozitivan utjecaj bilateralne stimulacije mozga na mentalno zdravlje, a hodanje je vrlo jednostavan i pristupačan način za to, kaže Harris.
Smatra se da ako obrađujemo informacije dok bilateralno stimuliramo mozak, maksimiziramo svoj kapacitet obrade, što znači da je razmišljanje i rješavanje problema daleko učinkovitije kada hodamo, objašnjava Gemma.
3. Hodanje povećava razinu energije
Hodanje vam također može dati potreban energetski poticaj, pojašnjava terapeutkinja Sally Baker te dodaje kako hodanje poboljšava protok krvi kroz tijelo i mozak. Ono potiče ljude da se osjećaju energičnijima zbog povećane razine krvi obogaćene kisikom koja teče kroz tijelo.
Važno je zapamtiti da tjelesna aktivnost ne mora biti intenzivna da bi se općenito smatrala korisnom u smanjenju rizika od kliničke depresije, hodanje može biti sasvim dovoljno, napominje Sally.
4. Gdje biste trebali hodati?
Ne postoje stroga pravila o tome gdje biste trebali šetati, dok god ste vani. Međutim, dokazano je da provođenje vremena u prirodi može poboljšati naše mentalno zdravlje i dobrobit. Šetnja zelenim površinama kombinira proces meditacije u pokretu s čistim zrakom prirode, objašnjava Baker.
Znanstveno je dokazano da provođenje vremena u prirodi smanjuje razinu kortizola te poboljšava raspoloženje, ističe Harris. Sve više je dokaza koji upućuju na to da boravak u prirodi poboljšava našu dobrobit. To uključuje poboljšanje pažnje, kognitivnu fleksibilnost, poboljšanje radne memorije, uz smanjenje razine stresa i poboljšanje sreće. No, ako živite u gradu i niste blizu zelenih površina, dodaje Harris, te se pogodnosti mogu lako primijeniti i na urbane dijelove na otvorenom.
5. Koliko dugo treba hodati?
Odlazak u šetnju ne mora vam oduzimati veliku količinu dana ili čak puno energije. Prema Sally, kratka, lagana šetnja dovoljna je da pokrene mozak. Pješačenje, kako biste osjetili njegove prednosti, ne mora biti ‘treking’, kaže ona, ali to bi trebalo biti najmanje 20 minuta jer je to vrijeme potrebno da se hormoni poput dopamina i serotonina stimuliraju i oslobode.
6. Pomaže li zapravo svakodnevno hodanje, i je li izvedivo?
Oslobađanje, kao i mnoge druge prednosti dnevne šetnje su neupitne, ali pretpostavlja da prikupite motivaciju da se odjenete i izađete iz kuće. Svaki početak je težak. Iako je prilično teško natjerati se na dnevnu šetnju, pogotovo u zimskim danima, možete početi tako što ćete prošetati samo kada imate odredište na koje trebate otići; negdje kamo biste ionako išli.
Iako je to dobar energijski poticaj, odlazak na odredište ostvarit će neke učinke, ali možete biti rastreseni jer nemate vremena za oživljavanje okoline ili stvarno razmišljanje. Stoga možete primjerice pokušati ići oko svog susjedstva tijekom pauze za ručak. Otkrit ćete kako na kraju šetnje vaše raspoloženje doista može biti povišeno, osvježeno i popravljeno.
Neposredni učinci svakodnevnog kretanja vrlo su stvarni i uočljivi. Biti ustrojen šetnjama je najteži dio, dijelom zbog vremenskih prilika, a dijelom zato što vas vaše loše raspoloženje i mentalno zdravlje ponekad mogu nadmašiti.
Ali čak i pokušaj odlaska u kratku šetnju, čak i sporadično, pokazat će se i više nego vrijedan. Pokušajte stvoriti jednu od najzdravijih navika za vaše mentalno i fizičko stanje, šetajte svaki dan kada možete, barem 20 minuta, piše Metro.
