Radili su, gradili, stvarali, dizali kredite i kad je konačno sve krenulo svojim tokom, dogodila se katastrofa
Mladi bračni par s Miroševca prije sedam godina svu je svoju ušteđevinu uložio u pokretanje vlastitog poslovanja, zasukali su rukave i izgradili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Novak. Mateja je studij medicine stavila na pauzu dok posao ne stasa, dok je njen suprug Neven, po stuci informatičar, u potpunosti promijenio svoj opis posla.
Radili su, gradili, stvarali, dizali kredite i kad je konačno sve krenulo svojim tokom, dogodila se zagrebačka oluja koja je uništila nasade, iskrivila konstrukcije i počupala najlone na plastenicima. Materijalnu štetu procjenjuju na oko 50 tisuća eura, no tu nije kraj njihove muke.
Novakovi su sa svojim projektom izgradnje plastenika prošli na natječaju Europske unije koja im je nakon realizacije projekta trebala isplatiti polovicu uloženih sredstava. Dva tjedna prije kraja radova oluja je poharala OPG i vratila par koji se bavi uzgojem ekološkog povrća na početak priče.
– Digli smo kredit od gotovo milijun kuna, odnosno oko 130.000 eura, bili smo pri kraju radova kad je nevrijeme sve uništilo. Projekt nakon završetka mora proći kontrolu i nakon toga smo trebali dobiti povrat gotovo polovice iznosa. Sad smo u situaciji da imamo kredit koji ne možemo plaćati, nemamo završeni projekt i jednostavno smo ostavljeni s ogromnom štetom iz koje se ne možemo sami izvući, rekla je za Jutarnji List Mateja pokazujući nastalu štetu.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi došla je utvrditi štetu, javili su se i Gradu čiji su službenici fotografirali stanje i sad im je samo ostalo čekati. U Zagrebu nije proglašena elementarna nepogoda što im dodatno otežava ionako nezavidnu situaciju jer se neće moći prijaviti za financijske naknade namijenjene sanaciji gospodarstva.
Potučene paprike, iščupane lubenice, izvitoperene malč folije s nakrivljenim konstrukcijama – mogu se vidjeti duž cijelog imanja.
– Ekološko povrćarstvo na otvorenom postalo je gotovo nemoguće zbog čega su plastenici jedino rješenje za uzgoj i stabilne prinose. Naš je plan bio prekriti osam tisuća kvadrata plastenicima, ali ovo nas je obeshrabrilo, govori Mateja.
Urod izgubljen u nevremenu smanjio im je prihode i poremetio redovno poslovanje, ali to je nešto s čim su u startu računali zbog nepredvidivosti prirode. Ono što Novakovima predstavlja najveći problem je uništena infrastruktura čiji je popravak skup. S obzirom na to da imaju ogroman kredit, poslali su zamolbu u banku za odobrenje moratorija no odgovor još nije stigao.
Kad su 2016. godine pokretali posao, Mateja je bila 25-godišnja studentica medicine, a Neven je napustio posao u informatici kako bi se u potpunosti mogao posvetiti radu na OPG-u. Iako se nitko u njihovim obiteljima nije bavio poljoprivredom, hrabri par odlučio se pokrenuti nešto svoje. Godinu kasnije otvorili su štand, povukli neke poticaje od grada i počeli živjeti san.
– Prvi put sam sjeo na traktor kad smo kupili traktor, učili smo se na vlastitim greškama da bismo došli ovdje gdje jesmo. Zajednička nam je ljubav prema prirodi zbog čega je otvaranje OPG-a bilo logičan korak, ali nam nije bilo lako jer smo sve pokrenuli od nule, rekao je za Jutarnji Neven koji svoja informatička znanja koristi u poslovanju, no nema se, kaže, namjeru vraćati u struku.
Mateja je pauzirala godine fakulteta dok nisu pokrenuli posao te sad nastavlja studij. Nada se da će u budućnosti moći kombinirati svoje dvije velike ljubavi – poljoprivredu i medicinu.
– Mladost – ludost. Imali smo ograničena sredstva kad smo pokretali posao, morali smo kupiti sve od motike do traktora. Polako smo se širili i ulagali. Još smo jako entuzijastični i želimo pružiti tržištu nešto dobro, domaće i ekološko, zaključila je.
Većinu proizvoda prodaju na štandu koji se nalazi na samom OPG-u, dok mali dio ide u veleprodaju. Zbog toga što nemaju trošak logistike imaju nešto niže cijene od konkurencije. – Kupci vole doći i odabrati što kupuju iz kante friško ubranih rajčica, onda ne strahuju da im uvaljujemo uvozne proizvode, objašnjava Mateja.
Imaju petero stalno zaposlenih, a često im pomaže i obitelj. Mislili su da će im kupci biti usputni prolaznici, ali su s vremenom počeli stizati ljudi iz svih dijelova grada.
Kažu da priroda nikad nije bila ovoliko luda, ove godine susreli su se s poplavom, tučom, vjetrom i pomalo strahuju što slijedi. Kupci su im pružili podršku nakon oluje, nudili im pozajmice ili uplate koje bi vraćali u proizvodima, no par je to odbio zbog straha od neizvjesnog ishoda i dodatnog zaduživanja.
Ljudi im često predbacuju da se u Zagrebu lakše baviti poljoprivredom zbog blizine tržišta, a Mateja ističe da situacija nije bajna jer su troškovi života kao i radna snaga daleko skuplji. Drač u Zagrebu raste kao i u ostatku Hrvatske, gorivo je jednako skupo, a po plavi dizel putuju sve do Dugog Sela jer je ondje najbliža benzinska koja drži to gorivo.
– Do sad smo gurali i borili se, no razmišljamo o opciji da sve rasprodamo, zatvorimo kredit i krenemo se baviti nečim drugim, priznala je Mateja koja ni sama ne zna kako će vijest priopćiti kupcima ako do toga dođe, piše Jutarnji.hr.
