Minimalna plaća sada iznosi 560 eura neto, u ovim je branšama najzastupljenija

Foto: Pexels

Prema plaćama iz prosinca 2022. godine, Hrvatska je na kraju prošle godine imala 140.000 zaposlenih u pravnim osobama (bez obrta i slobodnih profesija) čije su bruto plaće bile do 700 eura

Sedamsto euro bruto ili 560 eura neto minimalna je plaća u Hrvatskoj i moglo bi je primati negdje oko 70 tisuća zaposlenih prema procjeni hrvatskog ministra rada. U listopadu prošle godine, kad je donesena odluka o njegovoj visini, minimalac je iznosio polovicu (50,3 posto) prosječne bruto plaće, da bi do trećeg mjeseca 2023. godine vrijednost minimalca pala na 45 posto prosjeka. Do kraja ove godine vjerojatno će se spustiti na oko 40 posto i tako opet ispočetka, piše Vecernji.

Visinu minimalne plaće određuje Vlada jednom godišnje, uz prethodne konzultacije sa socijalnim partnerima koje u pravilu završe rogoborenjem jednih i drugih, svatko zbog svojih motiva. Tvrtkama, posebno iz radno intenzivnih djelatnosti to je previše, sindikatima premalo. Činjenica je da minimalna plaća raste znatno brže od prosječne, primjerice u godini hrvatskog ulaska u EU – 2013. – minimalna je bruto plaća bila 400 eura i od tada je porasla 75 posto.

U tom desetogodišnjem razdoblju prosječna je neto plaća nominalno rasla manje – 52 posto. Realno su, pak, kad se uračuna inflacija, u deset godina prosječne plaće porasle oko 20 posto.

Snažnije povećanje primanja dogodilo se u 2023. godini, kada je od kraja prošle do ožujka ove godine prosječna neto plaća porasla oko osam posto i za ožujak iznosila 1130 eura neto (1556 bruto). Prema plaćama iz prosinca 2022. godine, Hrvatska je na kraju prošle godine imala 140.000 zaposlenih u pravnim osobama (bez obrta i slobodnih profesija) čije su bruto plaće bile do 700 eura. Već za siječanj 2023. primanja zaposlenih iz prvog decila, odnosno prve desetine zaposlenih s najnižim primanjima, skočila su na oko 800 eura bruto i tu su se držala iduća tri mjeseca za koje postoje javno objavljeni podaci.

Posljedica je to, prije svega, rasta minimalne plaće i jedne ranije zakonske intervencije hrvatske Vlade da se unutar minimalne plaće nalazi samo plaća za redovan rad. Dodaci za prekovremeni rad, rad vikendom, rad u smjenama i slično moraju se isplatiti mimo minimalca. Inače, struktura zaposlenih po visini plaće pokazuje da deset posto najslabije plaćenih radnika u zemlji trenutačno zarađuje oko 630 eura neto, srednja ili medijalna plaća je 950 eura, a deset posto najbolje plaćenih Hrvata ima neto plaću veću od 1715 eura.

Minimalne su plaće najzastupljenije u zaštitarskoj branši, tekstilnoj i drvnoj industriji, pojedinim dijelovima metalne industrije te obrtu i samostalnim profesijama gdje se tradicionalno isplaćuju niže plaće da bi se izbjeglo plaćanje socijalnih doprinosa.

Hrvatska je Vlada najavila da će od iduće godine dodatno povećati neto primanja na male plaće tako što će radnike čije se plaće kreću od 700 do 1300 eura bruto osloboditi obveze plaćanja dijela mirovinskih doprinosa. Tehnički to će se napraviti tako što će na bruto plaću od 700 eura 300 eura biti oslobođeno plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje za državni mirovinski sustav (15 posto), a doprinosi će se obračunavati na preostalih 400 eura. To će se oslobođenje regresivno smanjivati do bruta od 1300 eura nakon kojega će se naplaćivati puni doprinosi, piše Vecernji.

Sindikati su kritizirali prijedlog jer smatraju da šteti mirovinskom sustavu i donosi prekid veze između plaćenih doprinosa i iznosa mirovine. Inače, kada odu u mirovinu, svi zaposleni čije su plaće tijekom radnog vijeka bile ispod 80-postotne prosječne plaće u državi ulaze u kategoriju najniže, od države, zagarantirane mirovine, koja trenutačno iznosi 11 eura po godini staža..

Share This Article