Uranjanje u ledenu vodu aktivnost je koja izaziva mnogo reakcija – neki to obožavaju, drugi mrze. Ipak, mnogi prakticiraju ledene kupke na tjednoj, ponekad i dnevnoj bazi, uvjereni da je to dobro za njihovo mentalno i fizičko zdravlje.
Terapija ledenom vodom, kako se praksa naziva, može se obavljati vani plivanjem u jezerima, rijekama ili oceanu, ali i u zatvorenom, putem ledenih kupki ili tuševa. Već neko vrijeme ju koriste sportaši kako bi smanjili upalu mišića i ubrzali period oporavka. Ljudi uglavnom nakon vježbanja provedu desetak minuta u vodi temperature između 10 i 15 stupnjeva, piše Science Alert.
Hladna voda koristi se i za tretiranje simptoma depresije, boli i migrene. Mnogi kažu kako im je terapija hladnom vodom promijenila živote, izliječila slomljena srca i pomogla im u teškim vremenima.
Mnoge studije pokazuju da postoje koristi od ove prakse, ali istraživanje iz 2014. godine otkrilo je da je moguće da se radi o placebo efektu.
Istraživanja potencijalnih koristi terapije ledenom vodom još su u ranim fazama, no ono što jest jasno je da bi uranjanje u hladnu vodu moglo imati štetne posljedice na ljudsko tijelo.
Rizici
Kao i kod svake terapijske aktivnosti, minimalni zahtjev je da ona ne donosi štetu. To ne možemo reći o hladnoj vodi – ovdje postoji mnogo rizika.
Trenutno ne postoje znanstveni dokazi koji bi mogli u potpunosti podržati terapiju hladnom vodom, a ne zna se ništa ni o optimalnom trajanju uranjanja niti temperaturi vode. Ono što znamo jest da je manje definitivno više kada govorimo o uranjanju u hladnu vodu. Drugim riječima, nije dobor u hladnoj vodi ostati dulje vremena. Upravo suprotno.
U Velikoj Britaniji, vode na prirodnim temperaturama ljeti se kreću između 10 i 28 stupnjeva, a zimi između 0 i 7 stupnjeva Celzijusa. Važno je naglasiti da su temperature vode generalno manje od temperatura zraka. Prema tome, ako je u travnju temperatura zraka visoka, temperatura vode, čak i na jugu, vjerojatno ne prelazi 10 stupnjeva.
Možda se čini da su hladne kupke i tuševi manje opasne opcije kada govorimo o terapiji hladnom vodom. Imate više kontrole nad temperaturom i duljinom trajanja. Ipak, tuševi i ledene kupke mogu doseći mnogo nižu temperaturu, a tuširate se obično sami, što također donosi rizike.
Jedan od manje poznatih problema povezanih s uranjanjem u hladnu vodu je takozvana “ozljeda od hladnoće”. Kada smo izloženi hladnoći, normalno je da osjetimo tupilo u rukama i stopalima, koja nas potom bole kada ih ponovno zagrijavamo.
Za mnoge ljude ti simptomi prođu relativno brzo, unutar nekoliko minuta. No oni koji pate od ozljede izazvane hladnoćo, ti simptomi mogu trajati godinama, zbog oštećenja na krvnim žilama i živcima.
To oštećenje izaziva dugotrajna izloženost hladnoći i mokrim uvjetima – na primjer u rovovima za vrijeme rata. Zato je i dobilo naziv “rovovsko stopalo.” Do njega ne dolazi samo među vojnicima: nedavno su prijavljeni slučajevi ovog oštećenja među ljudima koji nemirno spavaju ili se bave vodenim sportovima.
Drugi problem je da još uvijek ne znamo koliko hladno je prehladno kada govorimo o uranjanju u hladnu vodu i ozljedama. Postoji mnogo razlika u tome kako svaki pojedinac reagira na hladnoću.
Na primjer, ljudi afričkog ili karipskog podrijetla češće pate od ozljeda izazvanih hladnoćom.
Ipak, jedna studija iz 2020. godine, u kojoj su sudjelovali plivači u hladnoj vodi, otkrila je da njihova osjetljivost na hladnoću nije povezana s oštećenjem krvnih žila u koži, prenosi N1.
Savjeti
Ako želite pokušati terapiju hladnom vodom, Science Alert donosi nekoliko savjeta:
1. Posavjetujte se sa svojim liječnikom kako biste se uvjerili da za vas nema opasnosti.
2. Nemojte biti sami i provjerite je li voda sigurna – ako plivate vani, razmislite o plimi, strujanju vode, valovima, zaprekama pod vodom, meduzama i onečišćenju.
3. Isplanirajte kako ćete sigurno ući u vodu i izići iz nje – sjetite se, vaši mišići ne funkcioniraju jednako dobro kada vam je hladno, možda ćete izgubiti osjet u rukama i nogama.
4. Pripremite se na zagrijavanje nakon terapije – uzmite sa sobom ručnike, suhu odjeću otpornu na vjetar, toplo piće i zaklon. Nemojte voziti automobil ili bicikl prije no što se potpuno zagrijete.
5. Ne zadržavajte se u vodi predugo. Iziđite prije nego osjetite tupilo, bol ili drhtavicu.
(Pre)rano sijeda kosa mogla bi upozoravati na ove zdravstvene probleme
