Kako su dijagnoze Alzheimerove bolesti i demencije sve češće, mnogi od nas traže načine kako zaštititi svoj mozak bez obzira na dob. Prevencija i rana intervencija mogu promijeniti tijek liječenja, osobito kod bolesti mozga.
Za većinu ljudi starenje znači gubitak snage i brzine. To samo po sebi obično nije razlog za zabrinutost, ali ponekad je tjelesno slabljenje povezano s kognitivnim padom. Istraživači sa Sveučilišta Edith Cowan (ECU) nedavno su proučavali više od tisuću žena u dobi od oko 75 godina i promatrali dva mjerenja brzine i snage: snagu stiska (važan pokazatelj ukupnog zdravlja i dugovječnosti) i metriku nazvanu TUG (u kojoj se mjeri vrijeme dok ustanu sa stolice, prođu kratku udaljenost i vrate se na stolicu). Više od 15 godina znanstvenici su pratili ove žene zbog pada u metrici brzine i snage. Otkrili su da su žene sa značajnim padom u tim područjima imale do dvostruko veću vjerojatnost da će u kasnoj životnoj dobi imati demenciju, prenosi mindbodygreen.
I dok ovo može zvučati alarmantno svima koji stare ili promatraju svoje voljene kako usporavaju s godinama, važno je zapamtiti dvije stvari: Za početak, određeni pad snage i brzine normalan je za svakoga u 70-ima, osobito ako je relativno blag. Također, istraživanje u ranom stadiju i ovakva otkrića mogu pomoći u prepoznavanju ranog stadija demencije i potaknuti preventivne terapije koje mogu pomoći u sprječavanju kognitivnog pada.
‘Uključivanje testova mišićne funkcije kao dijela probira demencije moglo bi biti korisno za prepoznavanje visokorizičnih pojedinaca, kojima bi tada mogli koristiti programi primarne prevencije usmjereni na sprječavanje pojave stanja, kao što su zdrava prehrana i fizički aktivan stil života’, rekao je autor studije Marc Sim. Dodaje da se testovi snage stiska i TUG trenutačno ne provode u kliničkoj praksi, ali oba su testa jeftina i jednostavna te bi se mogla uvesti kao dio testiranja na demenciju.
Kako su dijagnoze Alzheimerove bolesti i demencije sve češće, mnogi od nas traže načine kako zaštititi svoj mozak bez obzira na dob. Trenutačno su mogućnosti liječenja drastično učinkovitiji kada se dijagnoze postave vrlo rano. Prevencija i rana intervencija mogu promijeniti tijek liječenja, osobito kod bolesti mozga. Studije poput one provedene na ECU-u pomažu znanstvenicima u prepoznavanju ranih znakova i čimbenika rizika, što ih čini nevjerojatno važnima za usporavanje skokovitih stopa kognitivnih bolesti povezanih sa starenjem. Iako autori napominju da su ovo rani nalazi i da će zahtijevati daljnju validaciju, oni nam daju još jedan trag o prevenciji bolesti.
Naši su mišići također poznati kao naši ‘organi dugovječnosti’, a ovo istraživanje daje još jedan razlog da se o njima brinemo kako starimo. Ne treba čuditi da je redovita tjelovježba dokazani recept za prevenciju bolesti uma i tijela, a čini se da demencija nije iznimka. Zaključak je da je izgradnja mišićne snage kroz trening otpora i pravilnu prehranu ključna za zdravlje mozga u svakoj dobi. A kada navršite 70 ili više godina, možda bi bilo vrijedno razgovarati sa svojim liječnikom o mjerenju snage mišića putem procjena kao što su testovi stiska, piše Vecernji.
Evo nekoliko drugih načina za proaktivan pristup i brigu o vašem mozgu:
U 20-ima: Ograničite prekomjerno konzumiranje alkohola i izbacite duhanske proizvode.
U 30-ima: Otkrijte koja se hrana i dodaci koji podržavaju pamćenje najbolje uklapaju u vašu rutinu i stil života. Provjerite i svoje razine vitamina D jer su one povezane s Alzheimerovom bolesti.
U 40-ima: Procijenite svoje stresore. Svakako odvojite vrijeme za sebe i svakodnevno uvedite dokazane tehnike za smanjenje stresa, poput odvajanja vremena za disanje.
U 50-ima: Pozabavite se ozbiljnije hormonskim zdravljem. Posebno kod žena, vrijeme prije, tijekom i kratko nakon menopauze može biti važno u procjeni rizika od Alzheimerove bolesti.
U 60-ima: Prihvatite svoj društveni život. Ljudi stariji od 65 godina izloženi su velikom riziku od usamljenosti, a znanost je dokazala da zdrav društveni život i smislena povezanost mogu biti od velike pomoći u sprječavanju kognitivnog pada. Potražite društvene grupe i klubove kako biste se redovito družili i često dopirali do najvažnijih ljudi u svom životu.
Emocionalna nezrelost kod roditelja: Zašto se javlja i kako je prepoznati?
