Na Sinodama u Vatikanu, žene i muškarci koji nisu svećenici, redovnice ili redovnici ubuduće će također moći konzultirati i glasovati na ravnopravnoj osnovi. Najavili su to u srijedu 26. travnja u Vatikanu kardinali Mario Grech i Jean-Claude Hollerich, odgovorni za aktualnu svjetsku Sinodu, izvještavaju KNA i Vatican News.
Do sada su pravo glasa na redovnim sastancima u Rimu imali samo biskupi i poglavari redovničkih zajednica. Katoličke laike moglo se konzultirati samo kao savjetnike (slušače). Ubuduće će na svjetskim Sinodama moći sudjelovati do 80 ne-biskupa, od toga pet redovnica i petorica redovnika. Najmanje polovica od preostalih 70 ne-biskupa trebaju biti žene. Izričit je to zahtjev, uz onaj da se „osnaži“ prisutnost mladih. Predstavljajući izmjene, kardinali Hollerich i Grech istaknuli su da će unatoč ovim novostima Sinoda ostati biskupska sinoda u kanonskom smislu. „Na taj način biskupska posebnost sinodalne skupštine nije narušena, nego čak potvrđena“, ističe Glavno tajništvo Sinode.
Konkretnije, članove koji nisu biskupi imenuje Papa s popisa od 140 ljudi koje utvrde Biskupske konferencije i Sinode patrijarha Istočnih Katoličkih Crkava. Kao što je spomenuto, traži se da polovica budu žene i da se cijene mladi: „Jer naš je svijet takav“, primijetila su dvojica kardinala. Pri izboru valja voditi računa o općoj kulturi, „razboritosti“, ali i o poznavanju i sudjelovanju u sinodskom procesu.
Pet redovnica i pet redovnika koje izaberu dotične organizacije Generalnih poglavarica i Generalnih poglavara (UISG za redovnice i USG za redovnike) također će imati pravo glasa. One i oni, a to je druga novost, zauzimaju mjesta koja su ranije bivala predviđena za desetoricu klerika ustanova posvećenog života.
Sve izbore – koji će biti učinjeni plenarno i uz tajno glasovanje na odgovarajućim Sinodama, vijećima i biskupskim konferencijama – mora potvrditi Papa, a dok Papa ne potvrdi izbor, imena izabranih nisu poznata javnosti.
Nadalje, prvi put će se na Sinodi pojaviti i osobe „posrednici“ („facilitatori“). Izbor je to, objasnio je kardinal Grech, koji je proizašao iz iskustva studijskih grupa „koje nam je pokazalo da ti stručnjaci mogu stvoriti dinamiku koja može uroditi plodom“.
„Ima biskupa koji nikada nisu sudjelovali na Sinodi, stoga treba pospješiti duhovnu dimenziju“, dodao je kardinal Hollerich, istaknuvši da će prvi put na skupštinama biti i biskupi iz zemalja koje nemaju Biskupsku konferenciju. „Njegov“ Luksemburg je jedan od takvih, ali i Estonija, Moldavija. Tako će, složila su se dvojica kardinala, „Crkva biti cjelovitija i bit će radost ponovno je potpuno sabrati u Rimu“, piše Vatican News.
Biskupska sinoda je tijelo u kojem svjetski kolegij biskupa daje savjete papi. Ustanovio ju je papa Pavao VI. 1965. godine. Skupštine mogu dvotrećinskom većinom donositi rezolucije koje Papa može, ali ne mora, usvojiti u tzv. posinodskom pismu kao obvezujuću crkvenu doktrinu. Glasovanje biskupa i laika stoga nije obvezujuće te ima savjetodavni karakter. To se primjerice pokazalo na Sinodi o Amazoniji 2019.: suprotno nedvosmislenom glasovanju biskupske skupštine, Papa je privremeno odgodio njihov savjet o ređenju oženjenih muškaraca, takozvani „viri probati“.
Sinodske skupštine planirane za listopad 2023. i 2024. bavit će se temom sinodalnosti. Papa Franjo više je puta jasno dao do znanja da ubuduće želi da cijela Crkva, uključujući nezaređene katolike, sudjeluje u raspravama i odlukama Sinode, prenosi Ika.
