Britanija snažno negira zavaravajuće ruske optužbe da Ujedinjeno Kraljevstvo pleše po rubu nuklearnog sukoba, nakon što je ta zemlja odlučila Ukrajini poslati granate s osiromašenim uranom (DU). Granate će biti poslane zajedno s tenkovima Challenger 2 koje London daje Kijevu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovi savjetnici tvrde kako ove granate sadrže “nuklearnu komponentu” i da Britanija njihovim slanjem izaziva nuklearnu eskalaciju: bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik predsjednika Vijeća nacionalne sigurnosti, Dmitrij Medvedev reporterima je rekao da granate povećavaju izglede za nuklearnu eskalaciju, piše Politico.
Međutim, stručnjaci za streljivo naglašavaju da osiromašeni uran ne može izazvati lančanu reakciju. Radi se naime o materijalu koji preostaje nakon obogaćivanja prirodnog urana – koji se koristi za reaktore i nuklearne bojeve glave. Osiromašeni uran je 1,7 puta gušći od olova, a streljivo s osiromašenim uranom lakše prodire kroz oklop neprijateljskih tenkova.
Ove granate koriste se desetljećima – uključujući tijekom Zaljevskog rata 1991. i ratova na Balkanu 90-ih. Prema tome, britanski dužnosnici ministarstva obrane u pravu su kad ih opisuju kao “standardno” i “uobičajeno” streljivo. Ipak, također je istina da će ove granate samo pridonijeti toksičnoj ostavštini s kojom će se Ukrajinci nakon Putinovog rata morati godinama nositi.
Gorući oblak koji isparava nakon eksplozije ove granate iza sebe ostavlja minimalno radioaktivnu, no svejedno otrovnu prašinu. Medvedev se žali da ta prašina predstavlja rizik za zdravlje ruskih vojnika.
Budući da nije pokazao baš nikakvo suosjećanje za loše obučene ruske novake bačene u rat i korištene kao topovsko meso u klaonici Donbasa, nije teško zaključiti da su suze Medvedeva lažne. Bivši ruski predsjednik također je prigodno “zaboravio” napomenuti da i ruske snage koriste te iste granate – streljivo za oružje na sovjetskim tenkovima sadrži jezgru od osiromašenog urana, a i ruski tenkovi T-80 opremljeni su granatama Svinets-1, čije jezgre također sadrže uran.
Ipak, britanski dužnosnici ponašaju se poprilično ležerno oko mogućih dugoročnih rizika po zdravlje ukrajinskih vojnika koji su zaduženi za rukovanje ovim granatama, ali i potencijalnu opasnost po civile. A ove granate – ruske i britanske – zaista predstavljaju rizik za ukrajinske vojnike i civile, iako postoje glasne debate među znanstvenicima o tome koliko je taj rizik zapravo velik.
“Neovisna istraživanja znanstvenika pokazala su da su potencijalne posljedice po osobno zdravlje i okoliš izazvane korištenjem ovih granata vrlo vjerojatno male,” izjavilo je ovaj tjedan britansko ministarstvo poslova. I zaista, studije koje se provode već dvadeset godina zaključile su da su rizici vrlo maleni, i da “tek za mali broj vojnika može doći do okolnosti u kojima su rizici nešto viši”.
Što se tiče opasnosti po civile, britanska Akademija znanosti rekla je: “Zagađenje okoliša vjerojatno će biti različito, no u većini slučajeva, rizik za zdravlje koji predstavljaju DU granate vrlo je malen. U najgorim slučajevima, na lokalnoj razini uran bi se mogao pojaviti u hrani i vodi, što bi moglo dovesti do oštećenja bubrega.”
Drugi znanstvenici su pak manje optimistični – čak je i Royal Society upozorio da je potrebno više istraživanja kako bi se ustanovili dugoročni rizici.
Na primjer, parlamentarna komisija u Italiji je 2018. optužila vojne čelnike da “nisu priznali” rizike koje nosi upotreba ovih granata, rekavši da su “vlasti po tom pitanju bile gromoglasno tihe.” Komisija je sugerirala da su talijanski vojnici bili izloženi “šokantnim” razinama osiromašenog urana dok su rukovali granatama u Italiji i u stranim misijama, što je dovelo do smrti i bolesti.
Prošlogodišnje izvješće UN-ovog Programa za okoliš navelo je da osiromašeni uran predstavlja opasnost za okoliš. “Osiromašeni uran i toksične supstance u često korištenim eksplozivima mogu izazvati iritaciju kože, zatajenje bubrega i povećanje rizika od razvoja raka,” piše u izvješću, u kojem se dodaje da se “kemijska toksičnost osiromašenog urana smatra mnogo većim problemom od mogućih posljedica njegove radioaktivnosti.”
Naravno, Ukrajina se bori za vlastito postojanje i razumljivo je da će upotrijebiti svo oružje koje ima na raspolaganju kako bi preživjela kao država.
Upravo Rusija je ta koja je odgovorna za stravično toksično naslijeđe s kojim će se Ukrajinci morati suočavati desetljećima nakon završetka sukoba.
U intervjuu za Politico, predsjednica Međunarodnog odbora Crvenog križa, Mirjana Spoljaric, naglasila je kako će zemlja biti stravično kontaminirana ratom, čak i ako se izuzmu granate s osiromašenim uranom. “Dekontaminacija bi mogla potrajati desetljećima prije nego uopće možemo i razmišljati o rekonstrukciji i poljoprivredi,” rekla je ona.
“Hrvatskoj je trebalo gotovo 30 godina da potpuno dekontaminira sva pogođena područja. Čula sam da je razina kontaminacije u nekim dijelovima Ukrajine tolika da je usporediva, ako ne i veća, od one u Afganistanu. Posljedice kontaminacije u Ukrajini ovisit će o tome kako će se ta zemlja koristiti u budućnosti, a dogovor o pristupu timova za dekontaminaciju morat će doći prije nego te aktivnosti započnu”, rekla je ona.
Britanski vojni veteran i bivši čelnik Organizacije za sigurnost i kooperaciju u Europi u Donjecku, Matt Whatley, pozvao je da razminiravanje bude uvršteno u bilo kakav budući Marshallov plan za Ukrajinu.
“Trenutne procjene pokazuju da bi u zemlji moglo biti kontaminirano i do 160.000 kvadratnih kilometara teritprija. Da usporedimo, 2020. je u čitavom svijetu od mina očišćeno 153 kvadratnih kilometara površine. Tim tempom, čišćenje Ukrajine moglo bi potrajati preko tisuću godina. Iako je trenutno u zemlji prisutna humanitarna pomoć pri razminiravanju, ona je na premaloj razini i odvija se predaleko od područja koja će pri obnovi biti prioritetna”, upozorio je Whatley.
Od neeksplodirane i eksplodirane artiljerije pa sve do stotina tisuća mina – upravo to je naslijeđe koje Putin ostavlja Ukrajini, piše N1.
