Ruski predsjednik Vladimir Putin u godišnjem obraćanju parlamentu poručio je da je za rat i agresiju kriv isključivo Zapad. Putin je govor održao dan nakon iznenadnog posjeta američkog predsjednika Joea Bidena Ukrajini. On je danas u Varšavi gdje se sastao s čelnicima zemalja istočnog ogranka NATO-a. Sve se događa tri dana prije godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
Maksim Kamenjecki, s Instituta za međunarodne odnose Kijev, komentirajući Putinov govor rekao je da ima dojam da se ponovno prebacio u ’70-e godine kada se “satima slušalo govore partijskih vođa”.
– To što je rekao bilo je namijenjeno samo ruskom stanovništvu, jedino suspenzija iz nuklearnog sporazuma odnosila se na one izvana. Ono što je rekao Biden bilo je namijenjeno ruskom narodu, ali vjerojatno nije pogodilo cilj jer je on u Rusiji predstavljen kao osoba koja je odgovorna za sve grijehe o kojima je Putin govorio.
Gordan Akrap, Institut za istraživanje hibridnih sukoba, Sveučilište Sjever, istaknuo je razliku u atmosferi. Dok je Putinov govor bio u komornoj, Bidenov je odisao srećom, zadovoljstvom i ponosom što se uspijeva obraniti Ukrajinu i demokraciju.
– Putin je obuhvatio brojne skupine ruskog stanovništva u svom govoru, a s druge strane uputio je poruke kojima će pokušati potpiriti podjele u Europi. S jedne strane se predstavlja kao zaštitnik tradicionalnih kršćanskih obiteljskih vrijednosti, napada liberalnu demokraciju, a s druge strane napada NATO savez. Pokušava podilaziti populistima s lijeve i desne političke scene. Kod Bidena toga nije bilo.
Suprotno Putinovim tvrdnjama, Akrap je istaknuo kako NATO nije agresor. U NATO se, dodaje, ne ulazi silom nego dobrovoljno jer NATO je jamac stabilnosti i suverenosti država i naroda.
– Da nisu baltičke države u NATO savezu, Rusija bi ih davno napala, rekao je.
Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da je Biden poslao poruku i Amerikancima – da je Ukrajina vrijedna toga da se bori za demokraciju – koja je jedna od centralnih vrijednosti američkog društva. S druge strane, istaknuo je kako je Putinov govor bio “nametanje alternativne istine Rusima”.
– Nisam siguran da Rusi u sve te informacije stvarno mogu vjerovati. To je splet alternativne istine daleko od stvarnosti u kojoj živimo, zaključio je.
Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a, rekao je kako je Stoltenberg prvi reagirao na Putinov govor.
– Nije trebao ništa novo reći, on ustrajno govori da NATO nikada nije predstavljao opasnost za Rusiju te da je NATO ni sada ne želi napasti. Upozorio je kako Putin nije spreman na mir. Kako kaže Stoltenberg on gomila postrojbe i povezuje se s državama kao što su Iran ili Sjeverna Koreja te je spomenuo nekakve naznake da bi Kina mogla isporučivati borbena sredstva Rusiji što je za njega neprihvatljivo. Sporazum Novi start na snazi je tek nepune dvije godine i oni su shvatili da to nije povlačenje iz sporazuma već suspenzija sudjelovanja, ali i to smatraju negativnim.
Koliko je blizu ili daleko mir?
Kamenjecki smatra kako mir nije blizu.
– Aneksija koju je Rusija izvršila, promijenivši svoj ustav, je takva da se ona ne može povlačiti. Ne vidim nijednu točku oko koje se može razgovarati, osim obustave vatre i zadržavanja linije bojišnice, a to trenutno nema smisla, rekao je.
Ukrajina oprezno dočekuje prvu godišnjicu ruske agresije spremna na novi val raketiranja.
– Visoke škole su prešle na online nastavu, ljudi u uredima su mogli uzeti slobodno do kraja tjedna, dosta napeta situacija. Nema redukacija struje. Voze tramvaji i trolejbusi.
Kolika je uloga Kine u ratu?
Bandov je rekao kako se za Kinu očekivalo da će biti netko tko može moderirati razgovore između Ukrajine i Rusije.
– Kina je imala kvalitetne odnose s Ukrajinom, ali i Rusijom, no oni su u ovih godinu dana utihnuli. Moguće da je Kina propustila ulogu koju je mogla imati u početku agresije. Kina spominje riječ pravedan mir, a ja bih dodao pravičan i dugoročno održiv mir, to je ono nužno. Ako to ne bude, onda će biti samo zamrznuti konflikt koji će moći u svakom trenutku eskalirati. Ako se bude držalo međunarodnog javnog prava, ratnog i humanitarnog prava, onda mi se čini da je to dobar okvir kako se može postići mir, rekao je Bandov dodajući da smo još daleko od toga.
Bidenov posjet Kijevu
Bidenov posjet psihološki je bio izuzetno važan za Ukrajince, smatra Kamenjecki.
Akrap je rekao kako je posjet bio odlično pripremljen, ali da nije bio iznenadan.
– Znalo se da dolazi u Varšavu, moglo se pretpostaviti da će doći u Kijev. Amerika je intenzivirala svoje diplomatske aktivnosti. Sasvim sam siguran da su Amerikanci najavili Rusima da dolazi Biden i da će američkog zrakoplovstvo učiniti sve da posjet prođe sigurno.
Nitko drugi o Ukrajini ne može odlučivati osim nje same, istaknuo je Bandov.
– Izrazito značajnu ulogu imaju zapadne sile koje pomažu Ukrajini da se obrani. Ukrajina će odlučiti o svojoj sudbini. Europa čini sve kako bi Ukrajina bila samostalna odlučiti kako dalje, rekao je.
Akrap smatra da je Rusija trenutno vrlo slaba, unatoč uspjesima na određenim područjima na istočnoj bojišnici.
– Ovo što sada radi Rusija podsjeća me na kockara koji je uložio sve u posljednji potez. Ukrajina ima moć, sigurnost, stabilnost. Nedostaje joj tehnika. Onog trenutka kad se stvore klimatološki uvjeti, konfiguracija terena igra bitnu ulogu, tad će i ova oprema koja je u susjednim zemljama biti isporučena. Rusija ulaže posljednje napore da pokuša okupirati što veći dio ukrajinskog područja, zatvoriti Donbas i Luhansk, da može reći – mi smo svoje ciljeve postigli, idemo sada pregovarati. Međutim to je “račun bez krčmara” i to neće proći, rekao je Akrap dodajući da je uvjeren u pobjedu Ukrajine.
Prijeti li Putin nuklearnim oružjem?
Akrap je istaknuo kako Rusija nije ulagala sredstva u održavanje, očuvanje i modernizaciju nuklearnog oružanja zadnjih 30 godina zbog čega su njihovi kapaciteti upitni.
– Oni jedino mogu testirati određeno nuklearno oružje kako bi pokazali neku volju ili spremnost, ali to samo na svom teritoriju. S druge strane, NATO je jasno rekao što će se Rusima dogoditi ako počnu razmišljati o korištenju oružja za masovno uništenje. Uvjeren sam da je to i dalje na razini rizika, a ne prijetnje, piše HRT.hr.
Ima li Rusija snage za nove ratove? “Novi frontovi su im sigurno interesantni”
“Građani Rusije, nema zavjere Zapada. Putin može okončati rat jednom rečenicom”
Što je Putin htio reći? Analitičar ne sumnja: “Za njega je ovo početak trećeg svjetskog rata”
