Profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević komentirala je za N1 izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je u ponedjeljak najavio izmjene Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona kako stvari iz spisa više ne bi nekontrolirano i namjerno, kako je rekao, izlazile van.
“Kod nas zapravo u određenim slučajevima imamo kaznena djela koja su za to predviđena – odavanje službene tajne i povreda tajnosti postupka. U situacijama kada je kazneni postupak proglašen tajnim, dijelovi koji su tajni, objavljivanje takvih informacija predstavlja kazneno djelo”, rekla je Đurđević Elviru Mešanoviću.
No kada se objavljuju informacije iz spisa, to nije kazneno djelo. Đurđević naglašava da je “temeljno načelo funkcioniranja kaznenog postupka načelo javnosti”.
“Ono vrijedi ne samo u fazi rasprave kao dio članka 6., nego je i Europski sud za ljudska prava izričito rekao da načelo javnosti postupka u smislu sudske kontrole i kontrole javnosti nad djelovanjem državnih tijela koja susdjeluju u tijeku istrage isto tako predstavlja dio učinkovitog postupka”, rekla je Đurđević.
Nekada smo u zakonu imali tajnost, kaže Đurđević, ali je Ustavni sud 2012. rekao da istraga ne može biti tajna.
“I kada smo imali tajnost, tada je prevladalo načelo obavještavanja javnosti o informacijama koje su od interesa javnosti pa se zapravo nije poštivala ta tajnost istraga. Upitno je bi li se tada radilo o kaznenom djelu jer kazneno djelo odavanja službene tajne ima stavak 2. koji kaže da neće biti kazneno djelo kada je počinjeno u javnom interesu ili je pretežni javni interes. A to sigurno jest politička korupcija”, objašnjava Đurević.
Europska praksa – nikad ne smije biti pravilo da postoji tajnost postupka
Na pitanje što bi značilo kada bi stvari koje su dio istrage postale tajne, Đurđević odgovara: “Mislim da je neprovedivo, protivno je odluci Ustavnog suda, preporukama Vijeća Europe, europskom standardu… Pri tome novinari uvijek moraju poštivati presumpciju nedužnosti i pravo na privatnost, čast i ugled okrivljenika. Ali za to je nadležan i sud – kad misli da to treba, tijekom istrage može proglasiti tajnom. Mi imamo jedan uravnotežen sustav. S jedne strane zahtjev javnosti da zna i da kontrolira rad državnih tijela, s druge strane čuvanje pravičnog postupka, presumpciju nedužnosti i pravo na privatnost”.
Đurđević je u razgovoru s našim Elvirom Mešanovićem rekla da je europska praksa da nikad ne smije biti pravilo da postoji tajnost postupka. “Apsolutna tajnost postupka nije prihvatljiva jer u demokratskoj državi i vladavini prava ne može biti pravo da se protiv vas vode tajni postupci. Okrivljenik ima pravo da objavi optužbu protiv njega i da javno izađe. Ne može se ograničavati pravo okrivljenika i obrane da izađu u javnost sa sadržajem postupka koji protiv njega vodi država.”
Curenje informacija i dostava informacija
“Mi o curenju informacija možemo govoriti u trenutku kada imamo izvide koji su tajni, kada imate posebne dokazne radnje pa te informacije izađu, onda se zaista radi o kaznenom djelu i trebala otkriti o čemu se tu radi jer nije započeo kazneni postupak. U trenutku kad se ulazi u kazneni postupak mijenjaju se pravila igre i u tom slučaju imate službeni kazneni postupak koji se vodi protiv nekoga, ali već i u tijeku istrage, ako se radi o osobama koje su od interesa javnosti i o predmetu koji je od interesa javnosti, onda zapravo puštanje takvih informacija nikad ne može biti kazneno djelo. Kad dolazi u fazu optuživanja, što mislim da je u ovom slučaju bilo, podignuta je optužnica, spis je došao na sud, do njega može doći velik broj ljudi, objava tih informacija nije kazneno djelo. Ne znam koji bi bili razlozi da proglasimo neke informacije koje se tiču javnih dužnosnika, a protiv kojih se vodi kazneni postupak tajnima, da bi to bilo u interesu vladavine prava”, smatra Đurđević.
“I u fazi istrage imate presude ESLJP-a koji je rekao i u slučajevima kad su novinari prekršili službenu tajnu i objavili informacije koje su možda vrijedile u tajnom postupku, da oni ne mogu biti osuđeni je preteže načelo slobode medija nad tajnosti samog postupka i privatnosti osoba koje su politički angažirane. Političari moraju tolerirati tolerirati niži stupanj zaštite privatnosti. Ako objavljuju podatke o imovini, ako se može ući u njihov u privatni život ako se tiče javnog djelovanja, kako se onda ne bi moglo znati kada se protiv njih vodi kazneni postupak, pogotovo kada se radi o sferi javnih dobara”, rekla je Đurđević te se osvrnula još jednom na najavu premijera o izmjenama Zakona.
“Nisam u radnoj skupini, ne znam o čemu se govori, mi imamo takva kaznena djela. To što je došlo do razotkrivanja klijentelističkih struktura koje nedvojbeno, pokazuje se, postoje u državi. Dio klijentelizma sigurno ulazi u kaznenopravno područje, dio u područje morala. Novinari i dalje trebaju objavljivati sve informacije koje otkrivaju klijentelističke mreže u vrhu državne vlasti”, zaključila je Đurđević, piše N1.
Malenica brani Plenkovića: ”Nije cilj istragu učiniti tajnom”
