Plastika je postala sastavni dio suvremenog društva. Sveprisutna je u širokom rasponu proizvoda i primjena, a naš svakodnevni život čini praktičnijim i učinkovitijim. Međutim, infiltracija plastike u sve aspekte prehrambenog lanca predstavlja značajnu prijetnju našem zdravlju i okolišu. Studija koju je 2021. godine provelo Sveučilište Vrije iz Amsterdama, otkrila je da gotovo 80% mesa i mliječnih proizvoda dobivenih od domaćih životinja sadrži mikroplastiku.
Vjeruje se kako je uzrok tome hrana koju su nizozemski farmeri kupovali za svoje krave i svinje, s obzirom na to da je svih 12 testiranih uzoraka peleta i usitnjene hrane sadržavalo plastiku. Također je utvrđeno da sedam od osam uzoraka govedine i pet od osam uzoraka svinjetine sadrže plastične čestice, a plastika je pronađena i u 18 od 25 ispitanih uzoraka mlijeka.
Što je mikroplastika?
Mikroplastika je izraz koji se odnosi na svaki komad plastike manji od 5 milimetara. Nanoplastika, potkategorija mikroplastike, još je manja i nevidljiva je ljudskom oku.
Primarna mikroplastika je ona koja se namjerno proizvodi u malom rasponu veličina za komercijalnu upotrebu, poput šljokica ili sitnih kuglica u pilingu za lice (koji su sada zabranjeni). Sekundarna mikroplastika nastaje kada se veći komadi plastike raspadnu nakon što su dulje vrijeme bili izloženi elementima poput valova, vjetra ili Sunčeve svjetlosti.
Koja hrana sadrži mikroplastiku?
Znanstvenici se danas slažu kako se plastika nalazi u svemu što jedemo ili pijemo, ali najveći prehrambeni izvor mikroplastike se nalazi u pitkoj vodi. Studija iz 2018. godine koju je proveo tim znanstvenika sa Sveučilišta Penn State u Pennsylvaniji, otkrila je čestice plastike u 93% uzoraka flaširane vode.
Isti je tim znanstvenika otkrio da 83% uzoraka vode iz slavine iz cijelog svijeta sadrži mikroplastiku, a Sjedinjene Države su bile u najgorem položaju, sa stopom zagađenosti vode iz slavine od 94%.
Plastični otpad se također može naći u cjelokupnom morskom okolišu. Prisutan je na makrorazini u obliku ogromnih, uzburkanih gomila smeća koje plutaju po udaljenim dijelovima oceana, ali i u obliku sitnih čestica koje prekrivaju dno svih svjetskih mora. Ono što je najvažnije, čestice mikroplastike se danas mogu pronaći u mesu većine vrsta riba.
Druga su istraživanja otkrila mikroplastiku u pivu, vinima s polietilenskim čepovima, riži, kuhinjskoj soli i medu. Mikroplastika se čak može pronaći u voću i povrću, poput jabuka, brokule i mrkve, a biljke mogu apsorbirati nanoplastiku iz tla kroz svoje korijenske sustave.
Sve što je upakirano u plastiku u sebi će sadržavati plastiku i gotovo je nemoguće pojesti obrok bez unosa plastičnih čestica u tijelo.
Kako smanjiti unos plastike u vlastito tijelo?
Potencijalni rizici za ljudsko zdravlje od gutanja mikroplastike još uvijek nisu jasni, ali stručnjaci nisu optimistični. Zrak, voda i hrana koju konzumiramo su zasićeni plastikom i gotovo ju je nemoguće izbjeći.
Kako bi smanjili izloženost, potrošači mogu odlučiti piti i jesti hranu koja je pakirana u staklene ili metalne posude i izbjegavati kupnju plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu poput boca s vodom. Podupiranje ekološki prihvatljivih tvrtki i odabir održivih prehrambenih opcija također mogu pomoći u smanjenju količine mikroplastike u našoj hrani i vodi.
Zatim, malo po malo, pokušajte eliminirati kućnu plastiku, poput boca od šampona i prozirne folije za zamatanje hrane. Svaki komadić mikroplastike koji se nalazi u našim obrocima ili vodi je u konačnici došao od ljudi i stoga bi opći trend smanjene upotrebe plastike u svakom slučaju pozitivno utjecao na okoliš, piše index.hr
