Mitja Gaspari, bivši guverner slovenske središnje banke koji je 2007. vodio projekt uvođenja eura u Sloveniji, gostovao je u Novom danu i komentirao uvođenje eura u toj zemlji.
Gasparova su s N1 pitali zašto je Vlada u Republici Hrvatskoj iznenađena činjenicom da su nakon uvođenja eura cijene porasle puno više nego što se očekivalo, a on je objasnio i što se dogodilo u Sloveniji.
“Mislim da je to iznenađenje suvišno. Obje države koje su preuzimale euro su se zadnjih 20 godina suočavale sa sličnim teškoćama koje Hrvatska ima danas. Svuda je dolazilo do podizanja cijena, a to je ovisno o tome u kakvim se makroekonomskim okolnostima preuzima euro. Sad je u Hrvatskoj problem u tome što je nastala ekonomska kriza u Europi i to je učinilo snažan pritisak na cijene”, rekao je Gasparov, dodavši da se ne smije zanemariti ni psihološke efekte uvođenja eura.
Objasnio je i da je Slovenija imala sličnu metodu kao i Hrvatska, jer je sedam ili osam mjeseci prije uvođenja eura počelo dvojno iskazivanje cijena. “Imali smo puno kontakata vlade s bankom Slovenije i gospodarskom komorom i drugim sudionicima i službenim tijelima i upozoravali smo na problem koji će nastati prilikom preuzimanja eura. Slovenija se u prvim mjesecima uvođenja eura našla u situaciji da je došlo do skoka cijena, ali se ta situacija smirila kroz tri do pet mjeseci”, rekao je Gasparov.
Upitan koliki je bio skok cijena u Sloveniji, Gasparov je rekao da nikako nije bio od 20 do 80 posto, kako su pokazali podaci koje je objavio Državni inspektorat, primarno u uslužnim djelatnostima.
“U Sloveniji smo imali skok cijena u maloprodaji, potrošačka košarica je poskupjela 2 do 3 posto na razini godine, to znači da je bilo povećanje, ali ne tako kao što ga vi imate u Hrvatskoj u prvom mjesecu nakon uvođenja eura”, rekao je Gasparov.
Zanimljivo je, kaže, i pitanje zašto su cijene istih proizvoda u istim trgovačkim lancima u Hrvatskoj i Sloveniji različite.
“Obično je da se u malim državama prilikom uvođenja eura cijene dižu. U Hrvatskoj je ta nesreća da se u fazi povećavanja i pritisaka uvodi i euro i zato imate i taj dodatak na općoj inflaciji koja je prisutna u Europi. Uslužne djelatnosti su vrlo sporne kad je riječ o uvođenju eura, mogućnost povećanja cijena puno je veća nego kod proizvoda tako da će određena kontrola cijena u Hrvatskoj biti nužna u idućih nekoliko mjeseci, kako bi se izbjeglo preveliko povećanje cijena”, rekao je Gasparov.
“Najbolja metoda za kontrolu inflacije je odgovarajuća novčana i fiskalna politika. Kad ste ušli u euro, nemate više vlastitu monetarnu politiku i visinu kamatnih stopa i opseg kredita u bankovnom sustavu određuje Europska središnja banka. Ono što ostaje kao normalna ekonomska mjera je odgovarajuća fiskalna politika. Istina je da većina europskih zemalja fiskalnu politiku koristi kao stimuliranje osobne potrošnje. Energenti su poskupjeli. Tu se radi o kontradiktornoj situaciji, omogućava veću kupovnu moć, ali i veći pritisak. Ne postoje vrlo dobra makroekonomska rješenja koja će sniziti inflaciju u Hrvatskoj. Sada imate i fiksni tečaj koji se neće mijenjati i bilo kakvo divljanje inflacije u Hrvatskoj u odnosu na uvozne partnere znači osvetu konkurenata hrvatskom gospodarstvu”, rekao je Gasparov.
Što se tiče najave Vlade da će uvesti mjere za one koji dižu cijene, bivši slovenski guverner kaže da država uvijek može uvesti kazne, ali da je stvar njihove učinkovitosti. “Nisam optimist. Radi se o psihološkom učinku. Ja mislim da u takvom kontekstu uvijek lošije prođe država nego gospodarstvo, koje ima puno mogućnosti da zaobiđe mjere koje država najavljuje. Najbolji odgovor je odgovarajuća fiskalna politika”, rekao je Gasparov.
Upitan što očekuje od ove godine, Gasparov je rekao da smatra da će situacija biti zamršena.
“Ekonomska politika u Sloveniji je trenutno vrlo slojevita, vrlo dezorijentirana. Rast minimalne plaće koji se dogodio u Sloveniji trenutno je kontraproduktivan i na duži rok neće povećati financijsko stanje stanovništva jer će postojati inflacijski pritisci. Ekonomska bi politika prije svega trebala naći rješenje kako zalihe preliti u tekuće gospodarstvo, dok bi te stimulativne ekonomske mjere morali koristiti samo za ugrožene skupine stanovništva. Ne znam što će se događati u Hrvatskoj, vjerojatno slično kao u Sloveniji, pri čemu je dodatni problem uvođenje eura, što je dodatni problem u odnosu na Sloveniju”, rekao je Gasparov, piše N1.
