Nejasno je odakle točno potječe mit da ljudi trebaju piti osam čaša vode dnevno, ali smo ga vjerojatno svi čuli u nekom trenutku u životu, no ova tvrdnja uglavnom je opovrgnuta.
Naime, ne postoje znanstveni dokazi koji bi potkrijepili popularnu preporuku da treba piti osam čaša vode dnevno. Protekla istraživanja oslanjala su se na ljude koji su se prisjećali koliko su vode popili, što i nije baš precizno.
Kako bi pružili točnu procjenu koliko vode zapravo trebamo, znanstvenici su napravili novu studiju u koju su uključili više od 5600 ljudi iz 26 zemalja, različitih dobnih i spolnih skupina.
Istraživači su svim sudionicima u studiji dali 100 militara vode obogaćene s 5 posto ‘dvostruko označene vode‘.
“Dvostruko označena voda”
Naime, u takvoj ovoj vodi nalazi se izotop vodika koji se naziva deuterij. Taj izotop ima dodatni neutron unutar svoje jezgre, što pojedinačni atom čini dvostruko težim od normalnog atoma vodika koji ima samo jedan proton i nema neutrona.
Takva “teška voda”, koja je 10 posto teža od normalne, sigurna je za piće u malim količinama.
Teška voda zatim se miješa s vodom koja sadrži izotop kisika, kisik-18, koji ima 8 protona i 10 neutrona unutar svakog atoma (umjesto normalnih 8 u svakom). Ovo je stabilna, prirodna vrsta kisika koja čini 0,2 posto zraka koji udišemo. Takva, “dvostruko označena voda” često se koristi za testiranje metaboličkih procesa jer omogućuje praćenje brzine kretanja kemikalija kroz tijelo.
“Ako mjerite brzinu kojom osoba iz tijela eliminira stabilne izotope putem urina tijekom tjedan dana, izotop vodika može vam reći koliko osoba nadonađuje vode, a eliminacija izotopa kisika govori nam koliko kalorija osoba sagorijeva”, objašnjava Dale Schoeller, nutricionist i koautor studije.
Laboratorij Sveučilišta Wisconsin–Madison, u kojem Schoeller radi, prvi je pokrenuo eksperiment s dvostruko označenom vodom na ljudima još 1980-ih.
Dnevni unos vode varira
U nedavnoj studiji, objavljenoj u Scienceu, tim je dokazao da dnevni unos vode uvelike varira s godinama, spolom, razinama aktivnosti te klimom. “Trenutna studija jasno pokazuje da ljudi ne piju istu količinu vode, a uobičajeni prijedlog da bismo trebali piti osam čaša vode, do 2 litre dnevno, nije potkrijepljen objektivnim dokazima”, pišu istraživači.
Najviše vode pili su muškaraci u dobi od 20 do 30 godina, odnosno žene u dobi od 20 do 55 godina. Količina popijene vode kod muškaraca smanjivala se nakon 40. godine života, a kod žena nakon 65. godine.
U sličnim uvjetima, muškarci unose oko pola litre vode više od žena.
Na primjer, 20-godišnjak koji se ne bavi sportom, ima 70 kg i živi zemlji na razini mora s 50 posto vlage u zraku te srednjom temperaturom zraka od 10°C, dnevno će popiti oko 3,2 litre vode dnevno. Žena iste dobi koja živi na istoj lokaciji dnevno će popiti oko 2,7 litara vode.
Potrošnja dvostruko veće količine energije dnevno, povećava dnevnu potrebu za unošenjem vode za oko litru.
Za svakih dodatnih 50 kilograma tjelesne težine potreba za količinom unosa vode povećava se za 0,7 litara dnevno, dok povećanje vlažnosti u zraku od 50 posto povećava potrošnju vode za 0,3 litre.
Neke osobe koje su susdjelovale u studiji imale su iznimno visoku cirkulaciju vode, ali radi se većinom o fizički jako aktivnim ljudima, piše Science Alert.
Također, veće količine vode konzumirale su trudnice u trećem tromjesečju trudnoće i tijekom dojenja.
Ljudi koji žive sjedilačkim načinom života u zatvorenim okruženjima s kontroliranom temperaturom u razvijenim zemljama imali su manji promet vode nego ljudi koji rade kao fizički radnici ili lovci-sakupljači u zemljama u razvoju.
Znanstvenici kažu kako su točnije smjernice o dnevnim potrebama vode sve važnije zbog eksplozivnog rasta stanovništva i sve većih klimatskih promjena s kojima se svijet trenutno suočava. “Sve će utjecati na dostupnost vode za ljudsku potrošnju”, tvrde istraživači, prenosi N1.
