Diljem Hrvatske slavi se Badnjak. Iako se tradicija na dan prije Božića razlikuje u različitim krajevima zemlje, neki su običaji svugdje jednaki. Uređuje se kuća i kiti božićno drvce, a na jelovniku je – riba.
Slavi se Badnjak
Badnji je dan, posljednji dan došašća i dan uoči Božića, kada mnogi kršćani zapadnoga obreda bdiju u iščekivanju najradosnijeg kršćanskog blagdana, Isusova rođenja. Dan je to bogat običajima, dan zajedništva, koji i ove godine u vjernicima budi nadu i mir.
Diljem zemlje u tijeku su posljednje pripreme uoči sutrašnjeg blagdana Božića. Badnjak je posljednji dan došašća – vremena duhovne i materijalne priprave za Božić. U kršćanskom kalendaru Badnjak je dan koji prethodi blagdanu Božića, rođenja Isusa Krista. Kulminacija je to intenzivne priprave za Božić koje je počelo još prije četiri tjedna, na prvu nedjelju došašća ili adventa, piše HRT.
Običaji na Badnjak
Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim. Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.
Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.
Upravo s bdjenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdjenje počinje uvečer kad se obitelj okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame.
Nekada se pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje u godini koja dolazi. Dosta se običaja izgubilo i oni su danas prilagođeni životu u “novom” vremenu, ali naši stari još uvijek čuvaju dio tradicije, piše HRT.
