Suradnica instituta za strategiju i politiku Newlines Elizabeth Tsurkov objavila je kako su prije samo tri mjeseca Rusi tvrdili da je napad na Krimski most nemoguć.
Only 3 months ago, Russian propaganda was claiming that the Crimea bridge was impossible to attack because of 20 different modes of protection covering it, including military dolphins (#17) https://t.co/gJdON9o4Vl What a colossal failure pic.twitter.com/70ZrQoKXYb
— Elizabeth Tsurkov🌻 (@Elizrael) October 8, 2022
Komsomoljskaja pravda: Most je nemoguće napasti
Kad ruski neprijatelji opet žele dići živce Moskvi, kažu da Ukrajina može udariti na Krimski most. U Kijevu su nam takvim udarima prijetili gotovo svi – od predsjednika i ministra obrane do sitnih političkih činovnika. Čim netko od njih otvori usta, zapadni tisak to odmah pretvara u senzaciju. Tako je neki dan o istoj stvari govorio ne neki upućeni general iz obavještajne službe, već samo niži latvijski časnik, nakon čega su deseci svjetskih medija (uključujući i ruske) odmah replicirali njegove riječi, pisala je Komsomoljskaja pravda prije tri mjeseca.
Pa, što je rekao u eteru latvijskog radija?
I evo što. Citiram RIA Novosti:
„Predstavnik Nacionalnih oružanih snaga Latvije satnik Janis Slaidiņš:
“Ovo je vrlo zanimljivo, pojavile su se informacije da 9. svibnja Ukrajina planira napasti Krimski most. Ovu mogućnost treba imati na umu, budući da nakon isporuka iz zapadnih zemalja Ukrajina ima takvu priliku napasti ovaj strateški vrlo važan most, na kojem Rusija prima opskrbu za južni smjer oružanih snaga … Napad na Krimski most bio bi ozbiljan udarac Rusiji.”
Iz kojih je izvora Slaidiņš dobio takve informacije nije poznato. A ako uzmemo u obzir da je Latvija politički i vojni saveznik Ukrajine u njezinoj konfrontaciji s Rusijom, onda je, po logici stvari, kapetan trebao držati jezik za zubima. Pa ne možete izdajnički razotkriti tajne planove svojih “kolega”. Ali svejedno, opet je uspjelo zaplašiti Ruse ili laži ili istinom. To su “pravila” informacijskog rata članica NATO-a protiv Rusije.
RAKETE I PODVODNI diverzanti
Pa ipak, postoji nekoliko stvari u kapetanovoj izjavi u kojima mu je teško reći da nije u pravu. Doista, nakon isporuke oružja iz zapadnih zemalja, Ukrajina ima priliku pogoditi Krimski most. Latvijac je također u pravu da bi to bio ozbiljan udarac Rusiji.
Kao što znate, SAD su Ukrajini isporučile raketne sustave M142 HIMARS: njihov domet je do 500 kilometara, kalibar rakete je 227 mm, duljina je 3,94 m, a težina bojeve glave je 90 kg. U instalaciji – 6 projektila. Tehnički gledano, Ukrajinci su sasvim sposobni za udarce. Njihovi stručnjaci obučavani su u SAD-u za bojno gađanje.
Sami Ukrajinci imaju raketu RK-360MS “Neptun” (domet gađanja – 300 kilometara). Osmišljen je da gađa brodove, ali teoretski, može se koristiti i protiv velike strukture, poput mosta. A Kijev u rezervi ima i rakete Sapsan. Još nisu korišteni na terenu, ali dizajneri obećavaju da mogu pogoditi do 450 km. Da, i taktičke rakete “Točka-U”.
Ali to nije sve. Ako Ukrajinci doista odluče gađati Krimski most, mogu upotrijebiti avijaciju – jurišne zrakoplove ili helikoptere. Ne može se isključiti masovna uporaba turskih Bajraktara od strane Ukrajine.
Krimski most je zaštićen
Ali Krimski most je zaštićen od takvih napada – s dvije pukovnije S-400 odjednom. One stvaraju svojevrsnu pokrovnu kupolu promjera 400 kilometara. Osim toga, postoji dodatna višestupanjska zaštita sustavima protuzračne obrane, uključujući Pancir S-1, Tor i druge.
A Kijev također može poslati podvodne diverzantske grupe da miniraju stupove mosta. Istina, ovaj zadatak je izuzetno težak. Diverzantska grupa će morati povući pola tone TNT-a ili genkogena pod vodu. No treba imati na umu da most ima gust sustav protudiverzantske obrane (borbeni plivači na dužnosti, specijalni čamci i elektronički senzori na nosačima). Tu je i druga oprema – takozvani odbijači. Riječ je o sonaru i sustavu za suzbijanje diverzanata Plavnik – kada se podvodni plivač (ili obični ronilac) otkrije na udaljenosti manjoj od 300 metara od mosta, uključuje se zvučni signal sa zahtjevom za napuštanje zabranjenog područja. Ako nepozvani gost ne promijeni kurs i pliva bliže nosačima mosta od 100 metara, intenzitet zvučnog signala se naglo povećava, do praga boli, i osoba to ne može podnijeti. Osjeća nepodnošljive bolove u glavi, a može i umrijeti.
Na kopnu most čuvaju jedinice Ministarstva unutarnjih poslova, a na vodi ga štite Crnomorska flota i obalna straža granične službe FSB-a. Osim toga, objekt čuva posebna mornarička brigada Ruske garde – njezine posade patroliraju akvatorijem na protudiverzantskim čamcima, osoblje je naoružano dvosrednjim mitraljezima, kao i mitraljezima, bacačima granata i prijenosnim protuzračni raketni sustavi.
Krimski most štiti i služba EW (elektronsko ratovanje). Zabranjeni su letovi dronova, čak i na udaljenim prilazima mostu.
Krimski most je zatvoren od napada i odozgo i odozdo.
ODGOVOR ĆE STIĆI U Kijev
Pa čak i unatoč svoj toj gustoj i “višeslojnoj” zaštiti mosta od napada iz zraka, s kopna, s vode ili ispod vode, iz Kijeva se još uvijek čuju obećanja o udaru.
Šef Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu (NSDC) Ukrajine Aleksej Danilov u eteru za Ukrajinu izjavio je otvoreno:
“Ako postoji prilika za to, sigurno ćemo to učiniti.” I ukrajinski politolog Jurij Romanenko (protiv njega je u Ruskoj Federaciji pokrenut kazneni postupak zbog poziva na ubijanje ruskih novinara u Donbasu – SB.) potpuno je uvjeren da će Kijev sigurno udariti na Krimski most.
Da, zaboravio sam reći. U glavnom gradu Ukrajine postoji osam mostova preko Dnjepra: dva željeznička, tri cestovna, jedan pješački i dva za metro.
Kako predsjednik Ukrajine i njegovi istomišljenici, nakon što su pogođeni našim “Kalibrima” ili “Bodežima” na ovim mostovima, ne bi morali plivati na posao …, pisala je Komsomoljskaja pravda.
FOTO, VIDEO Ukrajinske zračne snage: Uništen cestovni dio Krimskog mosta, promet potpuno obustavljen
