Za dobar dio potrošača mjesečni računi za struju će biti za 23 kune do 240 kuna veći (ili više, ovisno o potrošnji). Za potrošenih 6.000 kWh, što je prosjek za stan koji se grije na struju u primorskim krajevima, umjesto sadašnjih 3.159 kuna, trebat će platiti 4.079 kuna, piše Novi list.
Donošenjem Vladine Uredbe o otklanjanju poremećaja na tržištu energenata, prošlog tjedna, zamrznute su cijene električne energije za potrošače u Hrvatskoj, za razdoblje od 1. listopada ove godine, do 1. travnja iduće godine, no za dobar dio potrošača iz kategorije kućanstava mjesečni računi za struju će ipak biti za 23 kune do 240 kuna veći od sadašnjih (ili više, ovisno o potrošnji), budući da će svi koji potroše više od 2.500 kilovatsati (kWh) u tom razdoblju plaćati 50 posto višu cijenu za svaki kilovatsat iznad tog limita.
Za kućanstva koja potroše do 2.500 kWh u navedenom šestomjesečnom razdoblju, cijena potrošene energije neće se mijenjati u odnosu na sadašnju, ali će za one s većom potrošnjom jedinična cijena biti tim veća, koliko električne energije potroše iznad limita. Tome valja pridodati i proporcionalno veći iznos PDV-a na iznos dijela računa koji se odnosi na utrošenu energiju.
Utrošena energija
Koliko će više plaćati oni s potrošnjom većom od 2.500 kWh u šest mjeseci, odnosno 417 kWh mjesečno, izračunali smo koristeći cijene potrošene električne energije, objavljene u Vladinoj Uredbi, uz povećanje od 50 posto za kilovatsate iznad limita. Pritom smo za izračun koristili HEP-ov tarifni model »Bijeli«, s dvotarifnim brojilom i raspodjelom potrošnje od 65 posto u višoj tarifi i 35 posto u nižoj, što je najčešći tarifni model u kućanstvima i otprilike najčešća raspodjela potrošnje u višoj i nižoj tarifi, kakvu i HEP koristi na svojim web stranicama, za okvirni izračun troškova električne energije, za kategoriju kućanstva.
Za usporedbu, oni koji potroše točno 2.500 kWh električne energije, za to će, u šest mjeseci platiti 1.164,81 kunu, bez PDV-a, odnosno 1.316,24 kune s PDV-om, što je 219,37 kuna mjesečno. Napominjemo da nije riječ o ukupnom računu za struju, već samo o dijelu koji se odnosi na utrošenu energiju, a za konačni iznos računa valja još dodati naknade za prijenos, distribuciju, opskrbu, mjerno mjesto i obnovljive izvore energije te pripadajući iznos PDV-a za te stavke.
Ukoliko kućanstvo u šest mjeseci potroši svega 500 kilovatsati više, odnosno 3.000 kWh, razlika između sadašnje cijene i one koja će biti obračunata po metodologiji od 1. listopada, iznosit će, prema našem izračunu, 140 kuna, što znači da će prosječni mjesečni račun biti veći za nešto više od 23 kune.
Kako raste potrošnja, raste i razlika između sadašnje cijene i one prema obračunu iz vladine Uredbe. Kućanstva koja u šest mjeseci potroše 4.000 kWh, platit će 395 kuna više, odnosno 65,8 kuna više mjesečno. Ona koja potroše 5.000 kilovatsati platit će 657,6 kuna više ukupno, ili 109,6 kuna više na mjesečnoj razini.
Izračun
POTROŠNJA MJESEČNI RAČUN
U 6 MJESECI (doplata iznad limita)
2.500 kWh 219 kn
3.000 kWh 23 kn
4.000 kWh 66 kn
5.000 kWh 110 kn
6.000 kWh 153 kn
8.000 kWh 240 kn
Za potrošenih 6.000 kWh, što je primjerice, približno potrošnji prosječnog stana koji se grije na struju, u primorskim krajevima, uz pripremu tople vode i druga trošila, umjesto sadašnjih 3.158,9 kuna, s uključenim PDV-om, trebat će platiti 4.079,4 kune potrošene električne energije za šest mjeseci, što čini razliku od 920,51 kunu ili 153,4 kune više mjesečno.
Za grijanje nešto većeg stana ili manje obiteljske kuće, zajedno s ostalim električnim uređajima, potrošnja vrlo lako raste na 8.000 kilovatsati ili više. Kućanstva koja potroše 8.000 kWh, umjesto 4.211,9 kuna po sadašnjim tarifnim stavkama, platit će za istu potrošnju 5.655,76 kuna, odnosno čak 1.447, 86 kuna više, što će prosječni mjesečni račun povećati za nemalih 240,06 kuna.
Zamrznute cijene
Vladinu Uredbu o otklanjanju poremećaja na tržištu energenata mnogi već sad smatraju nepravednom, prvenstveno prema stanovnicima primorskih krajeva, Primorja, Dalmacije i Istre, gdje je postotak kućanstava koja koriste električnu energiju za grijanje veći nego u ostatku zemlje. Kućanstva koja ne koriste električnu energiju za grijanje, a takvih je u unutrašnjosti golema većina, u najvećem će dijelu ostati ispod limita od 2.500 kWh u šest mjeseci pa će električnu energiju plaćati po istoj cijeni kao do sad. Istodobno, Vlada je Uredbom zamrznula cijene toplinske energije u sustavima centralnog grijanja, kao i cijenu plina u obavezi javne usluge, koje se neće mijenjati najmanje do 1. travnja iduće godine, kada se približava kraju i sezona grijanja u kućanstvima. To znači da će kućanstvo koje za zagrijavanje koristi prirodni plin ili toplinsku energiju iz toplana, osim za električnu energiju, plaćati istu ili približno istu cijenu kao do sad i za grijanje, jer se cijena centralnog grijanja neće mijenjati, a u velikim gradovima u unutrašnjosti, većina korisnika plina i dosad je plin koristila u Obavezi javne usluge, pa ni njima cijena grijanja neće rasti, jer je zakonom ograničena. Korisnika toplinske energije iz toplana i prirodnog plina u Obavezi javne usluge za grijanje najviše je na području Zagreba i okolice, kao i u drugim većim gradovima u unutrašnjosti Hrvatske.
Ovakva je uredba Vlade u suprotnosti i s europskim trendovima i ciljevima zamjene etažnih grijanja fosilnim gorivima, prvenstveno plinom, visokoučinkovitim sustavima grijanja na električnu energiju i centralnim grijanjem iz toplana, kao i grijanjem na biomasu, a izravno će u najvećoj mjeri pogoditi one koji se griju na struju, dovodeći ih u neravnopravan položaj u odnosu na one koji koriste plin ili grijanje iz toplana. Slaba im je pri tom utjeha da su najgore prošli oni koji za grijanje koriste drva ili pelete, a za koje nisu donesene nikakve mjere ograničavanja cijena, osim smanjenja PDV-a za 5 posto koje nije imalo gotovo nikakvog učinka na rast cijena. Tako su cijene drvnih peleta, koje se lani moglo kupiti po 30 do 40 kuna za vreću, narasle na 60 do 70, čak i 80 kuna za vreću od 15 kilograma, a drva su dosegla cijene od 500 i više kuna po kubičnom metru, piše Novi list.
