Možda tako ne izgledaju, ali prilično su posebna stvorenja, a toliko su vrijedni da ljudi riskiraju živote kako bi ih se dočepali.
Što se više morskih krastavaca “bere”, to su rjeđi. I to se teže dolazi do njih. Što su rjeđi, ronioci dublje rone i tada lov postaje opasan – mnogi tada stradavaju od dekompresijske bolesti.
A odavno su zaštićeni u Sredozemlju. Smatra se da su izrazito bitni za morski ekosustav, pa su mnoge lokalne vlasti i međunarodne konvencije tražile njihovu zaštitu – i zabranu njihova izlovljavanja.
Međutim, ilegalna trgovina koja povezuje obalu Sredozemlja s kineskim tržištem ugrožava njihovo postojanje.
Vrlo su traženi u kozmetičkoj industriji, a osim toga poznat su afrodizijak. Ali najbitnije – zanimljivi su gastronomskoj industriji.
Morski su krastavci stoljećima cijenjeni kao poslastica u Aziji, gdje su ih oni najbogatiji koristili kao bogat izvor proteina. No tek je 1980-ih potražnja eksplodirala, a od tada i imamo problem…
Danas se obično suše i pakiraju u ukrasne kutije, a zatim poklanjaju i poslužuju u posebnim prilikama. Što ljepši i neobičniji – to bolji. I skuplji.
Tako, primjerice, kutiju možete naručiti na Amazonu. Najobičnija vrsta može vas koštati više od sto dolara za jedan ukrasni paket.
Iako je riječ o delikatesi specifičnoj za Aziju, lov morskih krastavaca nije ograničen samo na to područje.
Baš su danas USKOK i policija izvijestili da su na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije u tijeku uhićenja i “provođenje hitnih dokaznih radnji” nad više hrvatskih i talijanskih državljana zbog, kako se doznaje, trgovanja zaštićenim morskim vrstama – između ostalog i morskim krastavcima.
Izlovljavanje velikog broja morskih krastavaca šteti ekosustavu, a i protuzakonito je – stoga bi građani, ukoliko vide tako nešto, to odmah trebali prijaviti policiji, objašnjava prof. dr. Alen Soldo s Odjela za studije mora splitskog Sveučilišta.
U Hrvatskoj gastronomiji morski su krastavci nepoznati, pa se valja zapitati – kuda oni idu, i putuju li izlovljeni trpovi daleko u Aziju? Profesor Soldo objašnjava kako tržište nije ograničeno na Aziju, već azijski kupci diljem Europe traže taj izvor proteina…
A to je možda, s obzirom na potencijal hrvatskog mora, dobar izvor zarade. Pa se nadajmo da će se u budućnosti morski krastavci više uzgajati nego loviti – ako ne da bi se zaštitio morski ekosustav, barem kako bi se pomoglo lokalnim gospodarstvima, piše RTL.
Uhićenja u tri županije, riječ je o zločinačkom udruženju više hrvatskih i talijanskih državljana
