22.9 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno DOKUMENT Ustavni sud utvrdio da su Torcidaša protuustavno držali u istražnom zatvoru

DOKUMENT Ustavni sud utvrdio da su Torcidaša protuustavno držali u istražnom zatvoru

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Trećem vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Rajko Mlinarić, predsjednik Vijeća, te suci Mato Arlović, Branko Brkić, Lovorka Kušan, Josip Leko i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Branko Bulić iz Splita, trenutno u istražnom zatvoru Zatvora u Zagrebu, kojeg zastupa Goran Buljanović, odvjetnik u Zagrebu, na sjednici održanoj 15. lipnja 2022. jednoglasno je donio

O D L U K U

I. Ustavna tužba se usvaja u dijelu koji se odnosi na povredu jamstva nepovredivosti osobne slobode propisanog člancima 22. i 25. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske te se u odnosu na podnositelja Branka Bulića ukidaju rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici broj: Kv II-132/2022-3 (Kir-353/2022) od 3. lipnja 2022. i rješenje sutkinje istrage Županijskog suda u Velikoj Gorici i predmet se vraća sutkinji istrage Županijskog suda u Velikoj Gorici na ponovno odlučivanje.

II. U dijelu koji se odnosi na povredu načela kontradiktornosti i povredu pretpostavke nedužnosti ustavna tužba se odbija.

i

R J E Š E N J E

Ustavna tužba se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu članka 23. Ustava Republike Hrvatske.

U obrazloženju Ustavni sud, uz ostalo, navodi:

Načelna stajališta

6. Pravo na slobodu je jedno od temeljnih ljudskih prava. Ustav sadrži načelo nepovredivosti slobode čovjeka, koja se može ograničiti samo pod uvjetima propisanim Ustavom.

6.1. Ustavni sud ističe da je istražni zatvor dopušteno odrediti samo u slučaju u kojem postoji dostatan stupanj vjerojatnosti utvrđenja krivnje i izricanja kazne, to jest u kojem postoji “osnovana sumnja” da je počinjeno kazneno djelo te, načelno, samo s ciljem osiguranja pokretanja i provođenja kaznenog postupka.

ZKP/08 za određivanje istražnog zatvora uvijek traži kumulativno postojanje “osnovane sumnje” da je počinjeno kazneno djelo i postojanje barem jednog od razloga taksativno nabrojanih u članku 123. stavku 1. ZKP-a/08, u konkretnom slučaju onih iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP-a/08.

Pri odlučivanju o istražnom zatvoru potrebno je poštovati načelo razmjernosti iz članka 16. stavka 2. Ustava. Stoga, Ustavni sud ocjenjuje pretežu li razlozi javnog interesa nad pravom podnositelja na osobnu slobodu i pretpostavku nedužnosti. U skladu s navedenim načelom, nadležni sud ispituje postoje li uvjeti da umjesto mjere istražnog zatvora, koju je ovlašten odrediti, naloži provođenje blaže mjere ako se njome može postići ista svrha.

Opravdanost istražnog zatvora utvrđuje se s obzirom na razloge i duljinu trajanja imajući u vidu specifične okolnosti svakog pojedinog predmeta. Pritom je potrebno razmotriti dva uvjeta za njegovu (daljnju) primjenu: a) jesu li razlozi koji ga opravdavaju i dalje “relevantni i dostatni” i b) jesu li tijela kaznenog postupka u vođenju postupka iskazala “posebnu marnost”.

Kako bi razlozi za istražni zatvor bili relevantni i dostatni oni ne mogu biti apstraktni i općeniti, već se trebaju odnositi na specifične činjenice koje se tiču podnositelja ustavne tužbe osobno, a koje su mjerodavne za svaku pojedinu zakonsku osnovu za određivanje istražnog zatvora.

Protekom vremena važnost pažljivog ispitivanja opravdanosti istražnog zatvora dobiva na značenju.

2) Primjena načelnih stajališta na konkretan predmet

a) Postojanje osnovane sumnje

7. Što se tiče temeljne pretpostavke za određivanje istražnog zatvora, a to je postojanje osnovane sumnje da je počinjeno inkriminirano kazneno djelo, Ustavni sud primjećuje da sudovi postojanje te sumnje za sve osumnjičenike temelje na posebnom izvješću Policijske uprave zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe organiziranog kriminaliteta i prilozima uz izvješće, izvješću Policijske postaje Jastrebarsko od 22. svibnja 2022., te posebno izvješću policijskog djelatnika L. J., kao i na izvješću VI. Policijske postaje Zagreb od 21. svibnja 2022. čiji djelatnici su se nalazili na mjestu inkriminiranog događaja, odnosno bili su neposredni očevici i sudionici događaja. Osnovanu sumnju temelje i na medicinskoj dokumentaciji o povredama policijskih službenika od 21. svibnja 2022. te na zapisniku o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici od 23. svibnja 2022., kriminalističko-tehničkom izvješću i službenoj bilješci o pregledu mjesta događaja Policijske uprave zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 23. svibnja 2022. (vidi točke 2.1. i 2.4. ove odluke).

7.1. Ustavni sud zaključuje da sutkinja istrage postojanje osnovane sumnje obrazlaže skupno za sve osumnjičenike u predmetnom kaznenom postupku, pa tako i za podnositelja, bez navođenja upravo za njega individualiziranih razloga. Navedena dokumentacija i dokazi upućuju da je inkriminirano kazneno djelo počinjeno grupno, odnosno od strane mnoštva – navijača nogometnog kluba Hajduk, međutim, po ocjeni Ustavnog suda sutkinja istrage nije navela ništa iz čega bi proizlazilo da je upravo podnositelj kao pojedinac najprije sudjelovao, a zatim i doprinio počinjenju kaznenog djela izazivanja nereda koje mu se stavlja na teret. Navedeni propust, unatoč žalbenim prigovorima podnositelja nije saniralo ni izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Velikoj Gorici već je prihvatilo razloge sutkinje istrage kao “dovoljne i odgovarajuće konkretizirane”.

7.2. Imajući u vidu ovakve nedostatno individualizirane navode sudova glede postojanja osnovane sumnje da je upravo podnositelj počinio inkriminirano kazneno djelo, Ustavni sud ocjenjuje da postojanje osnovane sumnje nije na odgovarajući način individualno utvrđeno u rješenju o određivanju mjere istražnog zatvora, a niti u osporenom rješenju kojim je odbijena žalba podnositelja.

b) Iteracijska opasnost

8. U konkretnom slučaju podnositelju je istražni zatvor određen pozivom na članak 123. stavak 1. točku 3. ZKP-a/08, zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

8.1. Rizik opasnosti od ponavljanja kaznenog djela mora biti stvaran i sud kod njegove ocjene mora imati u vidu sve okolnosti predmeta, uključujući osobnost okrivljenika i njegovu prošlost, kao i može li se bilo koja prethodna presuda protiv okrivljenika usporediti bilo po svojoj naravi ili po stupnju ozbiljnosti s optužbama podignutim protiv njega.

8.2. Ustavni sud primjećuje da je zaključak sudova o postojanju iteracijske opasnosti u odnosu na podnositelja, ali i ostale osumnjičenike utemeljen na okolnostima samog načina počinjenja kaznenog djela izazivanja nereda, a koje je počinilo mnoštvo osoba – navijača nogometnog kluba Hajduk. Iz načina počinjenja inkriminiranog kaznenog djela sudovi zaključuju o nepopustljivosti, naročito izraženoj brutalnosti, upornosti, agresivnosti i pojačanom stupnju kriminalne volje osumnjičenika. Uz to, sudovi su posebno imali u vidu brojnost osumnjičenika koji su osumnjičeni za dogovorno zajedničko postupanje, kao i činjenicu da se inkriminirani događaj odvijao na javnom mjestu – u blizini benzinske postaje te uz uporabu pirotehničkih sredstava, čime su dovedeni u opasnost ne samo sudionici inkriminiranog događaja već i ostali građani koji su se zatekli na autocesti. Također, u obzir je uzeto i to da je dvadeset policijskih službenika zadobilo ozljede, oštećena su četiri policijska vozila te inventar benzinske postaje, a što po njihovom mišljenju ukazuje na bezrazložno nasilje u vidu iskazivanja nezadovoljstva zbog zabrane ulaska na stadion.

8.3. Ustavni sud nadalje primjećuje da, osim činjenice da će nogometni klub Hajduk 26. svibnja 2022. sudjelovati na finalu Hrvatskog nogometnog kupa, iz čega zaključuje o predvidivoj opasnosti da bi (svi) osumnjičenici mogli ponoviti inkriminirano kazneno djelo, sutkinja istrage nije navela nijedan konkretan razlog iz kojeg bi bila vidljiva predvidiva opasnost od ponavljanja djela upravo za podnositelja te nije uzela u obzir njegove konkretne okolnosti, poput zdravstvenog stanja, ranije neosuđivanosti i slično. Izvanraspravno vijeće u tom pogledu navelo je samo da podnositelja “iste zdravstvene poteškoće nisu spriječile u odlasku na prilično zahtjevno putovanje” što se ne može smatrati dovoljno ispitanim i konkretiziranim razlogom za postojanje iteracijske opasnosti u odnosu na podnositelja.

8.4. Također, po ocjeni Ustavnog suda u konkretnom slučaju sudovi nisu valjano razmotrili mogućnost primjene neke od mjera opreza kao zamjenu istražnog zatvora, te nisu dostatno obrazložili svoje stajalište zašto u odnosu na podnositelja kao pojedinca nije moguće mjeru istražnog zatvora zamijeniti blažim mjerama. Uz to, stav sutkinje istrage da se mjere opreza ne mogu izreći osumnjičenicima zbog činjenice “da je u događaju sudjelovao velik broj osoba koje svoj identitet i odgovornost nastoje sakriti u tom mnoštvu” ne može se prihvatiti kao ustavnopravno prihvatljiv jer ponovno pokušava generalizirati sve osumnjičenike bez uzimanja u obzir osobitih okolnosti za svakog osumnjičenika pojedinačno.

9. Slijedom svega navedenog, razlozi kojima su sudovi obrazložili postojanje iteracijske opasnosti i nemogućnost zamjene istražnog zatvora mjerama opreza očito nemaju zahtijevane kvalitete i ne mogu opravdati određivanje istražnog zatvora podnositelju s aspekta zaštite njegovog ustavnog i konvencijskog prava na slobodu.

c) Tijek postupka

10. Ustavni sud utvrđuje da podnositelj u ustavnoj tužbi nije isticao tijek postupka. Nije prigovarao niti da bi u postupku bilo zastoja, niti da nadležna tijela nisu postupala s posebnom marnošću. Stoga, Ustavni sud nalazi da nema potrebe razmatrati tijek postupka (usp., primjerice, s odlukama Ustavnog suda broj: U-III-2250/2020 od 4. lipnja 2020. i broj: U-III-2267/2020 od 4. lipnja 2020., obje na www.usud.hr).

3) Zaključak

11. Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da je u konkretnom slučaju došlo do povrede podnositeljevog prava na osobnu slobodu pa je na temelju članaka 73. i 76. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: ustavni zakon) odlučeno kao u točci I. izreke odluke.

Cijeli dokument je OVDJE

Najnovije

Još iz rubrike