Usamljenost je glavna briga za javno zdravstvo, pokazuju istraživanja. Može povećati rizik od smrti osobe za 45 posto više od zagađenja zraka, debljine ili zloupotrebe alkohola.
Ovo je prva studija koja procjenjuje kako okruženje može utjecati na usamljenost. Korišteni su podaci u realnom vremenu, prikupljeni putem aplikacije za pametne telefone, piše The Guardian.
Istraživanje je pokazalo da osjećaj prenaseljenosti povećava usamljenost u prosjeku za 39 posto. Ali kada su ljudi mogli vidjeti drveće ili nebo, ili čuti ptice, osjećaj usamljenosti je pao za 28 posto.
Osjećaj socijalne uključenosti je također smanjio usamljenost za 21 posto, a kada su se ti osjećaji poklopili kontaktom s prirodom, blagotvorni učinak je pojačao se za još 18 posto.
Nalazi su ukazali na intervencije za smanjenje usamljenosti, rekli su istraživači i dodali:
“Trebalo bi primijeniti specifične mjere koje povećavaju socijalnu uključenost i kontakt s prirodom, posebice u gusto naseljenim gradovima”.
Poznato je kako vrijeme provedeno u prirodi poboljšava blagostanje, a procjenjuje se da će šetnje u šumi moći uštedjeti velike svote novca koje se izdvajaju za troškove mentalnog zdravlja, konkretno, u Velikoj Britaniji.
Prirodna mjesta u gradovima mogu smanjiti usamljenost pojačavanjem osjećaja vezanosti za mjesto ili pružanjem veće mogućnosti za druženje, rekli su istraživači.
“Studija je dovela u pitanje tradicionalni pogled na gradove kao na mjesta koja su uvijek loša za mentalno zdravlje i usamljenost”, kaže profesor Andrea Mechelli, koji je dio istraživačkog tima i stručnjak za ranu intervenciju u mentalnom zdravlju na “King’s College London” u Velikoj Britaniji.
On je dodao kako “mogu postojati aspekti kao što su prirodne karakteristike i društvena inkluzivnost koji zapravo mogu smanjiti usamljenost”.
Michael Smythe, umjetnik koji radi na urbanim pejsažima i koji je bio dio studijskog tima, rekao je da za ljude poput njega koji rade s javnim prostorima, potvrđivanje znanja koje dobiva na terenu je nevjerojatno dragocjeno u komunikaciji vrijednosti ovih prostora.
“Zdravlje životne sredine i javno zdravlje imaju jednak značaj”, dodao je on.
Istraživanje, objavljeno u časopisu “Scientific Reports”, prikupilo je podatke od građana koji žive u urbanim sredinama diljem svijeta koristeći aplikaciju “Urban Mind” za istraživanje.
Više od 750 ljudi dalo je 16.600 procjena, koje su uključivale pitanja “osjećate li se dobrodošlo među ljudima oko sebe?” i “možete li sada vidjeti drveće?”.
Kada su istraživači uzeli u obzir godine, etničku pripadnost, obrazovanje i zanimanje, koristi od kontakta s prirodom i osjećaja društvene uključenosti na usamljenost ostali su snažno statistički značajni.
Christopher Gidlow, profesor primijenjenih zdravstvenih istraživanja na Sveučilištu Staffordshire u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je kako je odavno poznato da pristup prirodnom okruženju može potaknuti društvene interakcije i povezanost.
“Ova studija daje dodatnu težinu postojećim dokazima o našem afinitetu prema prirodnom okruženju i potencijalnim koristima za društveno blagostanje”, rekao je profesor.
On je dodao da “poznavanje okruženja nije mjereno, ali će vjerojatno biti u uzeto u obzir jer ljudi imaju tendenciju da posjećuju ista prirodna okruženja. Takva upoznatost povezana je s osjećajem povezanosti s nekim mjestom, s mogućim prednostima za mentalno zdravlje”.
“Gradovi su vjerojatno jedino stanište koje se povećava velikom brzinom. Dakle, trebali bismo stvarati urbana staništa u kojima ljudi mogu napredovati. Priroda je kritična komponenta toga jer, vjerujem duboko u našim dušama, postoje zaista jake veze s prirodnim silama”, rekla je Johanna Gibbons, arhitektica pejsaža i dio istraživačkog tima, prenosi N1.
