U djelatnostima smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, agencija i organizatora putovanja lani je fiskalizirano računa u vrijednosti od 25,2 milijarde kuna i čak 89 posto od iznosa računa u 2019. Ovi su podaci još jedna potvrda u nizu da je lanjska turistička sezona, s obzirom na sve koronaokolnosti, bila iznimno dobra. Dakako, nije svima u turizmu bilo jednako dobro niti je sezona protekla bez problema, a koliko god se činilo nevjerojatnim, moglo je čak i bolje. Mnogi su se u turizmu mučili s manjkom radnika pa su neki hoteli i restorani ostali zatvoreni cijelu 2021.
– Zbog nedostatka radnika najveće su turističke kompanije, prema rezultatima ankete koju je Hrvatska udruga turizma provela među članicama sa 16.000 zaposlenih, u 2021. propustile uprihoditi čak 100 milijuna eura. Taj čisti gubitak za hrvatski turizam mogao bi ove godine biti puno veći, a dugoročne bi posljedice za turizam, zbog nemogućnosti održavanja kvalitete i konkurentnosti ponude u odnosu na konkurenciju, mogle biti puno ozbiljnije. Taj se problem mora početi hitno rješavati jer je radna snaga preduvjet za ostvarivanje dobrog turističkog prometa i u 2022. Nažalost, ulazimo već u novu godinu, a izostaje razumijevanje donositelja odluka kojima smo izložili set mjera koje bi omogućile bolje korištenje postojećih potencijala na domaćem tržištu rada, kroz poticajne mjere za studente, umirovljenike i za zadržavanje sezonskih radnika s jedne, te ubrzanje administrativnog okvira za uvoz radne snage – razočaran je direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, koji potpuni oporavak turističkog prometa očekuje tek 2023.
Manjak radnika ključni je problem i za predsjednika Nacionalne udruge ugostitelja Nikolu Eterovića. To, uz sezonalnost domaćeg turizma, vidi kao prijetnje koje se dugoročno nadvijaju nad ugostiteljsku djelatnost.
– Kada bismo imali cjelogodišnji turizam, oporavak ugostiteljskog sektora ne bi morao trajati procijenjenih deset godina – napominje Eterović koji se u ovoj godini pribojava i oporavka mediteranske konkurencije.
Tko će opsluživati goste, zabrinjava i domaćine u kampovima. Nakon prošle godine koja im je donijela čak 91 posto noćenja iz 2019., rast broja posjeta očekuju i u ovoj. Ali, ističe direktor Kamping udruženja Adriano Palman, već lani nije bilo kampa koji je uspio naći sav potreban kadar.
– Sezona će biti jako izazovna jer je za veći broj gostiju nužno popuniti planirane kvote svih djelatnika po smještajnim objektima – ističe Palman.
Manjak kvalitetne snage visoko je i na popisu problema koji muče putničke agencije. Dobra je stvar, kaže direktor Udruženja putničkih agencija Tomislav Fain, što se u prošloj sezoni pokazalo da se u mnogim agencijama razmišljalo kreativno i inovativno, ali naglašava i da je međunarodnu konkurentnost teško graditi bez kvalitetnih radnika.
S druge strane, u obiteljskom smještaju, gdje se osim za čišćenje rijetko uzima pomoć sa strane, imaju sasvim druge preokupacije.
– Obiteljski smještaj još 2020. pokazao se kao najtraženiji i računali smo na dobru potražnju i u 2021. Međutim, sezona je bila više od onoga čemu smo se nadali, a pandemija je i u tom segmentu rapidno ubrzala modernizaciju – otkriva predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja HGK Martina Nimac-Kalcina koja kaže da je popularni zimmer frei dodatno profitirao od činjenice da ga se percipira kao najsigurniji u pandemiji.
– Rapidno je porastao broj ljudi koji mogu obavljati svoje redovne poslove izvan mjesta prebivališta i otvorila im se mogućnost da putuju neovisno o godišnjem odmoru. To je uz dojam o sigurnom boravku u apartmanima mnogim domaćinima u obiteljskom smještaju otvorilo priliku za produženje sezone na cijelu godinu – zadovoljna je naša sugovornica koja priznaje da ni u tom segmentu domaćeg turizma u ljeto 2021. nije sve bilo besprijekorno.
Dok su se u hotelima i kampovima dovijali kako organizirati posao da gosti ne osjete da fali osoblja, u obiteljskom smještaju dio gostiju razočarali su dizanjem cijena u zadnji trenutak. Zbog neočekivano velike potražnje neki su čak otkazivali ranije rezervacije gostima koji su praktički već bili na putu kako bi svoj apartman izdali po višoj cijeni, što je bila jedna ružnijih slika koje su s Jadrana odaslane prošloga ljeta, piše Večernji.
