Otkako je mirovinskom reformom omogućen rad umirovljenika do pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine stalno se povećava broj radno aktivnih penzionera. Najviše ih se zapošljava u ljetnoj sezoni, ali ove godine zbog rasta potražnje za radnom snagom zapošljavanje ne jenja ni u zimskim mjesecima
Mirovinskom reformom od početka 2019. godine umirovljenicima sa starosnom mirovinom omogućen je rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine. Nakon zakonskih izmjena naglo je povećan broj umirovljenih radnika, a najviše ih se zapošljavalo u deficitarnim poslovima u trgovini i prerađivačkoj industriji.
Trend rasta zapošljavanja umirovljenika nije poremetila ni koronakriza, a dodatni poticaj njihovom aktiviranju u svijetu rada donijele su zakonske izmjene kojima je od 1. kolovoza prošle godine rad uz mirovinu omogućen i korisnicima obiteljskih mirovina.
Brojka raste i zbog novog pravila po kojem se najniže mirovine u slučaju zaposlenja više ne umanjuju, pa se i tom dijelu umirovjenika sada isplati radno aktivirati.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), početkom prosinca u radnom odnosu bilo je 14.699 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena. To je za 75 više nego mjesec ranije, a na godišnjoj raznini taj broj viši je za 1292 odnosno 9,6 posto. Kada se tome pridodaju zaposleni korisnici obiteljskih mirovina (374), branitelji (974) i vojne osobe (1.612), broj radno aktivnih umirovljenika penje se na gotovo 18.000.
Nakon isteka turističke sezone u listopadu je zabilježen pad zaposlenosti, ali je već u studenom krenuo novi val zapošljavanja. O sve većem interesu poslodavaca za zapošljavanje umirovljenika svjedoče i podaci o objavljenim oglasim za posao. U 2021. godini na portalu MojPosao bilo je 2,6 posto oglasa za posao koji su tražili umirovljenike dok je godinu ranije takvih oglasa bilo 1,2 posto, a 2019. samo 0,6 posto.
Najviše zaposlenih umirovljenika na pola radnog vremena je u trgovini, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te prerađivačkoj industriji. Nakon izbijanja pandemije aktivirao se i značajan broj umirovljenih zdravstvenih djelatnika, piše Tportal.
Kada je riječ o zanimanjima, najviše aktivnih umirovljenika dolazi iz redova stručnjaka i znanstvenika te inženjera i tehničara, koji po svemu sudeći mogu dobro naplatiti svoje znanje i iskustvo. Među zaposlenim umirovljenicima su i brojni poduzetnici koji nastavljaju voditi posao i nakon odlaska u mirovinu.
Osim umirovljenika sa starosnom mirovinom, pravo zapošljavanja imaju umirovljeni prema posebnim propisima, i to prema još povoljnijim uvjetima. Naime umirovljeni vojnici i policajci, za razliku od ostalih, mogu raditi i puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Branitelji mogu raditi, kao i umirovljenici u prijevremenoj i starosnoj mirovini, no ako je riječ o onima sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), mogu raditi na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za trećinu, odnosno za cijelu plaću i dvije trećine mirovine.
Povratak u svijet rada umirovljenicima omogućuje veća mirovinska primanja u budućnosti. Naime, nakon što odradi najmanje godinu dana, korisnik prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje pravo na povećanje mirovine kroz ponovni izračun mirovinskih prava, piše Tportal, prenosi N1.
