Zdravstveni sustav godinama opterećuju bolesti uzrokovane pušenjem i prekomjernom konzumacijom alkohola. Hrvati ipak ne odustaju – posljednji podaci pokazuju kako upravo na te poroke trošimo više od europskog prosjeka.
Volimo piti, pušiti i telefonirati. Tako ni ne čudi da velik dio kućnog budžeta odlazi upravo na te tri stvari. I to iznad europskog prosjeka. Po izdvajanju za alkohol i duhan smo šesti. U prosjeku trošimo 6,7 posto kućnog budžeta. Treći smo što se tiče telekomunikacija, na to odlazi 4,8 posto budžeta.
“Nemamo drugdje trošit novce pa trošimo na luksuz kako bi se reklo”, rekao je Mateo iz Rovinja. Koliko bi onda izdvojio za izlazak u prosjeku? “200-250 kuna”, odgovara.
“Nama ništa ne znači da kutija cigareta košta 30 kuna i da to kad čovjek puši jednu kutiju na dan i da to mjesečno ode i tisuću kuna”, kaže Jasna.
Boško pak kaže: “Radije potrošim za nekakve druge stvari, za možda neku ekskluzivnu odjeću.”
Kratkoročno rješavanje stresa raznim porocima Hrvatima je odavno praksa, a korona je to još više istaknula, smatra Dijana Mayer: “Svima nam fali socijalni kontakt, pa kad su ljudi sami sa sobom sigurno posežu više za sredstvima ovisnosti, za nečim što im čini ugodu odmah i sada.”
Za cigaretom ili čašom alkohola neki posežu i kada na naplatu dođu svakodnevni troškovi. U pitanju je hrana na koju Hrvati potroše najviše novca. Na nju odlazi 21 posto kućnih budžeta, a nakon toga su komunalije.
“Za ovo ostalo čekaju se sniženja”, rekla je Jasna, a Anđelko kaže: “Manje trošim na gluposti, samo na potrebite stvari.”
A i druge potrepštine poskupljuju cijelu godinu, što ne pomaže u odricanju od ružnih navika, piše Dnevnik.hr
