Cijepljenje je trebalo znatno olakšati našu bitku s pandemijom, ali kod poprilično velikog broja ljudi razvio se otpor, i taj je otpor sve naše napore poprilično usporio. Mislim da će trebati ozbiljne znanstvene studije da se dođe do objašnjenja, naravno to nije specifično samo za ovaj naš prostor, ali generalno čini mi se da je to rezultat jednog općeg nepovjerenja, zaključio je prof. dr. sc. Pero Lučin, predstavnik Zavoda za fiziologiju i imunologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.
Ovu godinu obilježilo je cjepivo protiv COVID-a, no vladin plan da do ljeta bude cijepljeno 60 posto odrasloga stanovništva ostvaren je tek sada, potkraj godine. Zašto je Hrvatska na dnu Europske unije po broju cijepljenih, treba li razloge tražiti u teorijama zavjere ili vladinoj komunikaciji? S obzirom na spori tempo cijepljenja, koliko je Hrvatska spremna na omikron-varijantu?
Sporo cijepljenje u Hrvatskoj
Godinu dana od početka cijepljenja nije cijepljeno ni 70 posto odraslog stanovništva. Na pitanje zašto je nakon cijepljenja preko reda cjepivo na kraju postalo toliko nepoželjno prof. dr. sc. Pero Lučin rekao je da je to teško objasniti.
– Cijelu proteklu godinu učili smo o ovom virusu, i znanstvenici i opća populacija, i oni koji se bave javnozdravstvenim mjerama, jedan od najvažnijih alata koji smo svojim znanjem razvili za borbu protiv ovog virusa upravo je cjepivo, odnosno njih nekoliko koja su se pojavila, koja imamo na raspolaganju i koristimo. Cijepljenje je trebalo znatno olakšati našu bitku s pandemijom, ali kod poprilično velikog broja ljudi razvio se otpor, i taj otpor je sve naše napore poprilično usporio, rekao je prof. dr. sc. Pero Lučin, predstavnik Zavoda za fiziologiju i imunologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
– Mislim da će trebati ozbiljne znanstvene studije da se dođe do objašnjenja, naravno to nije specifično samo za ovaj naš prostor nego za mnoge prostore u svijetu, ali generalno čini mi se da je to rezultat jednog općeg nepovjerenja, slabe obrazovanosti i neinformiranosti, zaključio je Lučin.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth-Blažić kazala je kako nisu očekivali takav, slab odaziv na cijepljenje, ali da su očekivali da odaziv neće biti dobar kao u drugim zemljama.
– Znamo iz iskustva iz programa cijepljenja da imamo određenih nevoljkosti i odgađanja cijepljenja nekim cjepivima, ali naravno da nas je iznenadilo da je toliko sporije išlo. Međutim, ima dobrih podataka i rezultata nakon nekih epidemioloških situacija da se sve malo ubrzalo i povećao se interes, pogotovo sada u jesen s uvođenjem i COVID potvrda, ali i povećanim brojem oboljelih i umrlih, objasnila je Tatjana Nemeth-Blažić, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
– Više ljudi percipira rizik i brže se odluči na cijepljenje kada vidi u svojoj okolini i bližnjima da netko može biti teško bolestan. Jedan od razloga je i da žele imati docjepnu, odnosno treću dozu jer ju neke države zahtijevaju prilikom ulaska, ističe Nemeth-Blažić.
Statistika cijepljenja u Hrvatskoj
– U Hrvatskoj je u potpunosti cijepljeno 52 posto ukupne populacije, odnosno 62 posto odrasle populacije, a prvu dozu je primilo 55 posto ukupne, odnosno 66 posto odrasle populacije. Dodatnu docjepnu dozu, takozvanu booster dozu do sada je primilo oko 463 tisuće građana, iznijela je Tatjana Nemeth-Blažić.
U potpunosti cijepljenih starijih od 65 godina je 74 posto, a prvu dozu je primilo njih 79 posto, dodala je Nemeth-Blažić.
Nepovjerljivi izvori informacija
– Samim nastankom ovih pandemijskih okolnosti našli smo se u jednoj potpuno novoj, neočekivanoj situaciji. Izloženi smo velikom broju informacija i navikli smo dobiti odgovore odmah, s par klikova mišem ili putem mobitela dobijemo odgovore, a s druge strane imamo znanstvenu akademsku zajednicu koja nastoji pronaći odgovore na ta pitanja, a jednostavno za neke odgovore je potrebno vrijeme, potrebno je raditi određena istraživanja. Vjerujem da u takvoj situaciji neke popularne teorije vrlo lako pronalaze svoje mjesto na društvenim mrežama, rekla je Željana Margan Koletić, voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju u HALMED-u.
– Jedino što mogu savjetovati je da kad želim pronaći odgovor na određena pitanja, riješiti strahove ili dvojbe, da krenemo s relevantnim izvorima i informacijama, bilo da su to regulatorna tijela, bilo da su to zdravstveni radnici, ili akademska i znanstvena zajednica. Tijekom cijele pandemije HALMED je nastojao putem objava na svome webu, putem sudjelovanja u brojnim emisijama, i pružanjem odgovora na brojne upite pokušati ljudima strahove i bojazni koje imaju ukloniti, dodala je, piše HRT.
