Prije točno godinu dana Petrinju je pogodio jak potres, magnitude 5.0 prema Richteru. Nakon toga uslijedilo je nekoliko jačih i niz slabijih potresa. Najjači udar se dogodio dan poslije, u 12.19 s magnitudom od čak 6.2 prema Richteru. Na žalost u potresu je bilo i smrtno stradalih. Slike koje su stizale iz Petrinje bile su zastrašujuće. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izjavio je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” da se savjetovanjem “Dani potresnog inženjerstva” željelo pokazati što se dogodilo, na koji način treba krenuti s obnovom, zašto se kasni te je li se moglo nešto učiniti puno ranije.
– Teme o kojima ćemo govoriti su primjeri projekata koji su trenutačno u izradi vezano za područja Petrinje i Siska. Među prvima treba spomenuti na koji način je dobivena prije tjedan dana i odluka Europske komisije vezana za procjenu troškova, procjenu oštećenja koja su nastala poslije potresa, koja je u cijelosti prihvaćena. Građevinski fakultet je sudjelovao velikim udjelom u izradi navedenog dokumenta za potrebe Svjetske banke, kazao je među ostalim Lakušić.
– Prikazat ćemo obnovu sakralnih objekata i što treba učiniti da bi se takvo jedno složena građevina projektantski dovela do pripreme vezane za početak gradnje. Ukazat ćemo na glavni problem – vrijeme. Dat ćemo to kroz primjer grada Zagreba. Recimo kod obnove javnih objekata dosta kasnimo. To je u prvom redu vezano i za pripremnu dokumentaciju i sada naravno za raspisane natječaje. Rok nam je 17.06. sljedeće godine. Znamo da je Petrinja prije dva tjedna dobila jedno takvo odobrenje Europske komisije i vrijeme je da krenu javni pozivi kako ne bi ponovili istu grešku na ovom području, istaknuo je Lakušić.
Složio se da sve to malo predugo traje.
– Struka daje savjete, a ne donosi odluke. Odluke trebaju donijeti neki drugi. Ne smijemo ponoviti ovu sporost koja je nažalost prisutna u gradu Zagrebu da se ne bi opet doveli u poziciju da ni ona sredstva iz Europskog fonda solidarnosti nećemo moći iskoristiti ili ćemo tražiti određena produženja. E to je onda neučinkovitost svih nas koji smo u tome sudjelovali, izjavio je.
Komentirao je izgradnju tipskih kuća.
– Kolege arhitekti su skrenuli pozornost na to da je možda trebalo osnovati Povjerenstvo pa da se svi prijedlozi na jednom mjestu verificiraju i odaberu najbolji. Varijanta koja je sad krenula kao prijedlog od strane Ureda za strategijsko planiranje je jedna od prvih ideja za 30 kuća. Nije generalno prihvaćena za sve. Vjerujem da će se naći zajednički jezik. Već sam prošli tjedan u ministarstvu čuo pomirljive tonove i vidio da se ide u smjeru traženja zajedničkog rješenja kako bi se odabrala najbolja opcija, istaknuo je.
– Ovdje se možda dosta stavlja naglasak na problem građenja kuće u ruralnim sredinama. Traži se znanstveni rad da bi se takva jedna kuća mogla izgraditi. Gradi se dugi niz godina. Možda je malo previše tenzija za tako jednu malu građevinu. Treba možda generalno kazati kad ćemo imati veliki broj kuća koje se mogu početi graditi, veliki broj raspisanih natječaja, da tvrtke znaju da mogu ući u sustav građenja i na taj način pokazati ljudima da smo u cijelosti s njima, rekao je.
– Ako smo mogli biti s njima kad se dogodio potres i kad su inženjeri odmah izašli na teren, onda to moramo pokazati i kod ovog procesa gradnje i pronaći ono što nas veže zajedno, a ne sad u jednoj sitnici zaoštriti situaciju i dalje onda smo usporavamo proces, zaključio je, piše HRT.
