“Kada nešto ne valja u školi onda su za to uvijek krivi Romi”; ”Učitelj me izgrdi kada govorim svoj jezik”; “Učitelji ne žele niti čuti naše pjesme”, ovo su neke od izjava djece Roma u jednoj osnovnoj školi u Hrvatskoj koje su navedene u izvješću Amnesty Internationala.
Djeca romske nacionalnosti u hrvatskom obrazovnom sustavu kontinuirano doživljavaju diskriminaciju zbog negativnih stereotipa, loše provedbe mjera i niskih očekivanja svojih učitelja. To je potvrdio Siniša Senad Musić, predsjednik Romske organizacije mladih Hrvatske.
“Romska djeca svakodnevno su diskriminirana u smislu da nemaju kontakta s neromskom djecom, nisu pozvana na rođendane i druženja. Njihovo znanje nije na razini jer i sam pristup njihovom obrazovanju nije na zadovoljavajućoj razini”, ispričao je Siniša.
Kvalitetno obrazovanje “ulaznica” je za tržište rada. Hrvatska ističe pravo na obrazovanje kao temelj jednakosti mogućnosti. Stoga bi obrazovanje trebalo pomoći u poboljšanju položaja romske zajednice. No je li to u stvarnosti zaista tako i zašto onda i dalje vlada podzastupljenost djece pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj?
Poznato je da, velikim dijelom, pripadnici romske nacionalne manjine u Hrvatskoj u prosjeku postižu niže stupnjeve obrazovanja od prosjeka populacije. Postoji niz razloga koji do toga dovode.
“Najveći izazovi romskoj djeci kod pohađanja osnovnih i srednjih škola su nepoznavanje hrvatskoj jezika, ponekad izostanak roditeljske podrške (primjerice djevojčice od 13 ili 14 godina zadužene su za brigu za mlađu djecu, dječaci započinju s nekim oblikom rada), loši stambeni uvjeti gdje djeca nemaju mir i prostor za rad i učenje, roditelji koji im ne mogu pomoći kod domaćih zadaća, naročito u višim razredima osnovne škole i srednjoj školi”, kazala je Suzana Kunac iz Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”.
Hrvatska poduzima određene mjere za povećanje obuhvata romske djece u sustavu odgoja i obrazovanja međutim pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević smatra da te mjere nisu dostatne.
“Za kvalitetnu integraciju potrebno je uvođenje obveznog dvogodišnjeg programa predškole za svu djecu pripadnike romske nacionalne manjine, na što upozoravamo Vladu RH već niz godina. Mjere obrazovne politike trebaju biti više usmjerene na ostvarivanje kratkoročnih planova, umjesto dugoročnih ciljeva obrazovne desegregacije”, kazala je Pirnat Dragičević.
“Ne mogu reći da u potpunosti ne postoji volja za poboljšanjem uključivanja Roma u obrazovni sustav, ali ne mogu ne primijetiti da Vladi RH, uključujući i romske političare, odgovara trenutna situacija. Naime svi znamo da velik broj Roma živi u siromaštvu, loše su obrazovani te žive jednim nedostojnim životom i to političarima zapravo odgovara jer se stvara jedan prostor za manipulaciju. Političari nude pomoć, obećavaju napredak i razvoj, ali zato očekuju glasove zauzvrat”, objasnio je Siniša.
Iako je program predškole obvezan za svu djecu prije polaska u osnovnu školu, sankcija za njegovo nepohađanje u Hrvatskoj nema.
„Ono što treba naglasiti je da 30 posto romske djece u Varaždinskoj županiji ponavlja prvi razred osnovne škole. To je zato što djeca nisu pripremljena za školu kroz predškolski odgoj u vrtićima. Stoga smo Varaždinskoj županiji, u sklopu Roma Education Fona, ponudili suradnju u poboljšanju obrazovanja djece Roma no oni su suradnju odbili“, objasnio je Siniša.
Prema Nacionalnom planu uključivanja Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine u dobi od 3 do 6 godina svega je 31,1 posto djece obuhvaćeno predškolskim odgojem i obrazovanjem dok na razini opće populacije udio iznosi 82,8 posto. Također, samo 31 posto mladih Roma u dobi od 15 do 18 godina pohađa srednju školu.
Da je diskriminacija i prijezir prema Romima, koja se odražava i na obrazovanje, duboko ukorijenjena u hrvatsko društvo prikazuje situacija u kojoj je prije nekoliko godina muškarac brutalno prebio dva dječaka romske nacionalnosti. Djeca su se igrala u okolici škole kada ih je odrastao muškarac u prolazu počeo vrijeđati, nazvao ih „ciganima“ te ih zatim pretukao. Diskriminacija se prenosi i na djecu među kojom se onda stvara netrpeljivost.
„Djeca su išla na školski izlet. Sobu je dijelilo četiri djevojčice i jedna od njih bila je Romkinja. Ostale su se djevojčice uznemirile i počele plakati. Zvale su svoje roditelje da ne žele biti s njom u sobi i da žele da izađe. Roditelji su nakon toga zvali učiteljicu koja je morala intervenirati“, ispričao je Siniša.
S kakvim problemima se još susreću pripadnici romske nacionalnosti ispričala nam je djevojka romske nacionalnosti koja je htjela ostati anonimna pa ćemo ju za potrebe ove priče nazvati Valentina.
„Profesorica me zbog prezimena u srednjoj školi cijelu godinu diskriminirala i ponižavala. Nije mi dozvolila da usmeno odgovaram kada bih se javila iako je svima drugima to dozvoljavala. Onda bi me sat kasnije prozvala i dala mi jedan. Svi su u razredu vidjeli da me ponižava i da se iživljava na meni. Jednom sam prilikom dobila napad panike tijekom usmenog. Kada bi me ispitivala, nije me ispitivala gradivo koje smo radili pa me odvajala od ostalih i davala mi zasebne testove koje nitko drugi nije radio. Osjećala sam se kao da želi dokazati da sam glupa iako sam oduvijek bila odlična učenica. Sada studiram i svakako mislim da sam svojim rezultatima dokazala onima koji su možda mislili da Romi nisu sposobni biti visoko obrazovani, da ipak ima nas koji jesmo“ ispričala je Valentina.
Ovo su samo neke od niza priča i svjedočanstava o situacijama s kojima se romska djeca suočavaju u okruženju koje bi trebalo biti edukativno, sigurno i motivirajuće.
“Romi kao da su osuđeni na segregaciju i ona se neprestano povećava”, istaknuo je Siniša.
Kako je ispričao jedna je djevojka nastavu pohađala u segreriranom razredu u kojem je nastava bila vrlo loša. Htjela je bolje naučiti engleski jezik, ali joj nastava u razredu u kojem je bila to nije mogla osigurati. Tražila je prebačaj u drugi, nesegrerirani razred kako bi napredovala u jeziku, no nastavnica iz tog drugog razreda joj to nije dopustila”.
Iako je ostvaren napredak u uključivanju djece Roma u obrazovni sustav, još uvijek je na svim razinama obrazovanja prisutno mnoštvo problema u praktičnoj provedbi.
Po presudi Europskog suda za ljudska prava Republika Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj je pojava obrazovne segregacije i službeno prepoznata te se negativno odražava na uključivanje Roma u hrvatsko društvo. Ona je prisutna u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju u područjima koja se nalaze u blizini velikih “romskih naselja”.
„Desilo se u jednoj međimurskoj osnovnoj školi da su neromski roditelji zapriječili prvačićima romske nacionalnosti ulazak u školu. I kod ovakvih primjera se konstantno se ističe to pravo roditelja da biraju razred i školu za svoje dijete jer im žele osigurati najbolje moguće obrazovanje. I to se često koristi kao obrazloženje neromskih roditelja zašto ne žele da njihova djeca pohađaju nastavu s romskom djecom. Takvim ponašanjem i zahtjevima samo potvrđuju činjenicu da je obrazovanje romske djece jako loše i to svi znaju. Ali ono što mnogi često zaboravljaju da su i romski roditelji roditelji koji žele sve najbolje svojoj djeci i kada oni traže premještaj u novi razred i bolje obrazovanje onda je to neprihvatljivo“, dodao je.
“Da bi se povećala dostupnost i pristupačnost odgoja i obrazovanja za romsku djecu, smatramo nužnim uvođenje edukacije i treninga za odgojno-obrazovne djelatnike, kojim obvezno treba obuhvatiti znanja o kulturološkim specifičnostima romske zajednice, zatim o dječjim pravima, kao i o provedbi zakonskih akata”, objasnila je pravobraniteljica Pirnat Dragičević.
„Učitelji su jako bitni u ovoj priči. Postoje učitelji koji samo puštaju romsku djecu da prođu razred, što sam i ja sam u više navrata čuo, jer vjeruju da ionako neće ništa postići i da je trud uložen u njih gubitak vremena. Ali ima i učitelja koji svoj posao gledaju kao poziv i nevjerojatno se trude oko svakog djeteta bez obzira na nacionalnost te se kod djece koja pohađaju nastavu s takvim učiteljima pokazuje puno veći napredak“, zaključio je Siniša.
Zato je neophodno da se poduzmu konkretnije mjere u području obrazovanja Roma jer su im uz sve navedene prepreke, mogućnosti za zaposlenje ograničene i samo se nastavlja taj “začarani krug” siromaštva, diskriminacije i prijezira prema Romima, piše RTL.
